Europska komisija objavila je 23. studenog 2022. poziv na podnošenje prijedloga za program Erasmus+ za 2023. S godišnjim proračunom programa od 4,2 milijarde eura, naglasak je stavljen na uključivanje, aktivno građanstvo i demokratsko sudjelovanje te zelenu i digitalnu transformaciju u EU-u i na međunarodnoj razini.

Budući da je mobilnost njegovo glavno obilježje, Erasmus+ će sljedeće godine nastaviti podupirati prekograničnu mobilnost učenika, studenata i polaznika strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, polaznika obrazovanja odraslih, mladih koji sudjeluju u programima neformalnog učenja, nastavnog osoblja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika radi stjecanja europskog iskustva u obrazovanju i osposobljavanju. Od 2023. program će uključivati novu aktivnost za potporu sportskim trenerima za sudjelovanje u projektima mobilnosti, čime će se mogućnosti za prekograničnu suradnju i učenje izravno proširiti na lokalne sportske organizacije i njihovo osoblje.

Program je dorastao izazovima koje očekujemo 2023. i pruža značajnu potporu učenicima i odgojno-obrazovnim djelatnicima koji bježe od rata u Ukrajini. Pritom se i dalje teži što većoj uključivosti programa i nastavlja rad ostvaren u okviru Europske godine mladih.

Već 35 godina Erasmus+ je jedan od najprepoznatljivih programa EU-a, u kojem je dosad sudjelovalo gotovo 13 milijuna ljudi. Budući da ukupni proračun za Erasmus+ od 2021. do 2027. iznosi čak 26,2 milijarde eura, uz oko 2,2 milijarde eura iz vanjskih instrumenata EU-a, program će moći poduprijeti još više sudionika i ideja u Europi i šire.

Komisija je nakon donošenja godišnjeg programa rada za 2023. objavila poziv na podnošenje prijedloga u okviru programa Erasmus+ za 2023.

Cjelokupna dokumentacija dostupna je na: Komisija objavila poziv za prijavu prijedloga za Erasmus+ u 2023. godini (europa.eu).

Stručni skup pod nazivom „Poljoprivreda budućnosti Karlovačke županije“, u organizaciji Javne ustanove regionalne razvojne agencije Karlovačke županije i Europe Direct centra Karlovac, uz suradnju s Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske, održan je 4.11.2022. u kongresnoj dvorani Javne ustanove Aquatika u Karlovcu.

Okupivši eminentne stručnjake iz područja poljoprivrede, stručnim je skupom poljoprivreda Karlovačke županije sagledana sa više različitih aspekata. Osim što je pružen uvid u trenutno stanje poljoprivrede u našoj županiji, predstavljeni su i mogući smjerovi budućeg razvoja uz dostupna moderna tehnološka rješenja koja se u svijetu već uspješno primjenjuju kao i ona koja su trenutno u fazi razvoja i na koja treba u budućnosti računati.

Nakon pozdravnih govora organizatora i suradnika okupljenima se svojim izlaganjem obratio gosp. Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu, predstavivši EU koncept razvoja ruralnih područja kroz razvoj pametnih zajednica. Navedeni koncept već se primjenjuje i daje rezultate u razvijenijim zemljama Europske unije.

Plan razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske u novom programskom razdoblju predstavio je u ime Ministarstva poljoprivrede gosp. Ivan Ciprijan, voditelj službe za razvoj lokalne zajednice u Sektoru za provedbu mjera ruralnog razvoja, dok se na aktualno stanje poljoprivrede u našoj županiji osvrnula gđa. Branka Šeketa Karlović, privremena pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo u Karlovačkoj županiji.

Profesori Ante Galić, Dubravko Filipović, Stjepan Pliestić i Vladimir Poljančić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu zanimljivim su prezentacijama predstavili nova tehnološka rješenja te budućnost njihove primjene u poljoprivredi, a nazočnima je, po prvi put u javnosti, predstavljen prototip autonomnog robota cRobot za prepoznavanje i ekološko tretiranje korova.

Profesorica Marijana Blažić sa Veleučilišta u Karlovcu govorila je o povezivanju industrijske tranzicije sa poljoprivrednom proizvodnom organizacijom te je predstavila nekoliko projekata u pripremi vezanih uz lokalni distributivni centar, prihvat i preradu mlijeka te klaonicu i preradu mesa.

Drugi dio stručnog skupa bio je posvećen klimatskom utjecaju i digitalizaciji sektora poljoprivrede. O utjecaju klimatskih promjena na sektor poljoprivrede govorio je gosp. Miljenko Sedlar, pomoćnik ravnatelja REGEA-e dok je prof. Božidar Benko sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu predstavio konkretna rješenja i opremu za smanjenje utjecaja klimatskih promjena u zaštićenim prostorima.

Profesor Nikola Bilandžija sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu osvrnuo se na obnovljive izvore energije te mogućnosti prikupljanja i iskorištavanja poljoprivredne biomase kao doprinosa zelenim strategijama i konceptu pametnih ruralnih zajednica.

Kao primjer pametnih i održivih rješenja uz primjenu komunikacijske platforme, pilot projekt Zagrebačke županije pod nazivom „Pametna poljoprivreda“ predstavio je gosp. Tomislav Marić, direktor sektora prodaje iz Odašiljača i veza d.o.o.

Na kraju događanja održana je i panel rasprava pod nazivom „Holistički pristup razvoju pametnih i otpornih ruralnih zajednica“ u kojoj su sudjelovali profesori Marijana Blažić i Stjepan Pliestić, gosp. Tomislav Marić te kao predstavnik lokalnih OPG-ova gđa. Snježana Kovač iz OPG-a Kovač koja je iz prve ruke okupljenima predstavila realan put od poduzetničke ideje do uspješnog gospodarstvenika čime je lijepo zaokružena i kontekst stavljena cjelokupna tematika održanog stručnog skupa.

Događanjem je suvereno i stručno moderirao gosp. Vlatko Grgurić, voditelj i urednik poznate poljoprivredne emisije Hrvatske radiotelevizije  „Plodovi zemlje“.