Održan prvi HAWaton u Hrvatskoj, i to u Karlovcu

Što je zapravo HAWaton, tko ga organizira, i što je rezultat natjecanja?
HAWaton je natjecanje koje promiče informacijsku pismenost i digitalne vještine mladih uz naglasak na očuvanje hrvatske digitalne baštine koji se održao 21. ožujka 2023. u Gimnaziji Karlovac. Natjecanje je nastalo u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac, povodom obljetnice rođenja hrvatskog autora Ivana Gorana Kovačića. Tako je ovo natjecanje prilika da Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ proslavi 60 godina otkako je dobila ime po ovom znamenitom autoru. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u organizaciji sudjeluje kroz odjele Hrvatskog arhiva weba (skraćeno HAW), Korisničke službe i Europski dokumentacijski centar NSK, a partneri u organizaciji HAWatona su Europe Direct Karlovac, Gimnazija Karlovac, i Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj.
Glavna tema HAWatona je „Ivan Goran Kovačić“, a natjecatelji će prikupljati mrežni sadržaj koji opisuju lik i djelo spomenutog pisca. Krajnji produkt HAWatona je izrada te objava digitalne tematske zbirke na Hrvatskome arhivu weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Sadržaj zbirke odnosit će se na lik i djelo spomenutog pisca, a upravo su sudionici HAWatona bili glavni stvaratelji sadržaja. Tematska zbirka bit će objavljena u otvorenom pristupu i na raspolaganju svim budućim istraživačima koje će zanimati život Ivana Gorana Kovačića.
U HAWatonu su se natjecali učenici tri razreda Gimnazije Karlovac, a pobjednici su bili oni koji su u zadanom roku prikupili najveći broj najtočnijeg mrežnog sadržaja o Ivanu Goranu Kovačiću. Pobjednici natjecanja su istaknuli kako im je natjecanje bilo poučno, ali i zabavno iskustvo, a dobili su i vrijedne nagrade, dok su ostali natjecatelji dobili utješne nagrade.

HAWaton – natjecanje gimnazijalaca u prikupljanju mrežnog sadržaja

Povodom obljetnice rođenja hrvatskog autora Ivana Gorana Kovačića, Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu 21. ožujka 2023. godine organizira HAWaton – natjecanje gimnazijalaca u prikupljanju mrežnog sadržaja. Natjecanje će se održati u Gimnaziji Karlovac, a zadatak sudionika bit će pretraga, vrednovanje i odabir mrežnih stranica koje se odnose na lik i djelo Ivana Gorana Kovačića. Sudionici će u ograničenom vremenskom razdoblju prikupljati poveznice na mrežne stranice koristeći se računalima, a ujedno poštujući i kriterije odabira za katalogizaciju i arhiviranje u Hrvatskome arhivu weba.

Ovaj sudionički način učenja i prikupljanja informacija u koju je uključena šira javnost, a koju nadgledaju stručnjaci, naziva se građanskom znanošću, predstavlja razinu crowdsourcinga odnosno rad mnoštva.

Ciljevi HAWatona su:

  • informacijsko opismenjivanje mladih
  • poticanje razvoja digitalnih vještina
  • razvijanje kritičkog promišljanja
  • popularizacija digitalnih knjižničnih usluga
  • promicanje koncepata masovne podrške u kontekstu građanske znanosti.

U HAWatonu će sudjelovati tri razreda Gimnazije Karlovac, a svaki razred dobit će jednog pobjednika odnosno osobu koja je u zadanom roku prikupila najveći broj najtočnijeg mrežnog sadržaja o Ivanu Goranu Kovačiću. Pobjednike HAWatona očekuju vrijedne nagrade koje će biti dodijeljene u školskoj knjižnici Gimnazije Karlovac istoga dana nakon nastave.

Krajnji produkt HAWatona bit će izrada i objava tematske zbirke „Ivan Goran Kovačić“ na Hrvatskome arhivu weba. Sadržaj zbirke odnosit će se na lik i djelo spomenutog pisca, a upravo će sudionici HAWatona biti glavni stvaratelji sadržaja. Tematska zbirka bit će objavljena u otvorenom pristupu i na raspolaganju svim budućim istraživačima koje će zanimati život Ivana Gorana Kovačića.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u organizaciji sudjeluje kroz odjele Hrvatskog arhiva weba (skraćeno HAW), Korisničke službe i Europski dokumentacijski centar NSK. Partneri u organizaciji HAWatona su Gimnazija Karlovac, Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj i Europe Direct Karlovac.

Ovo je događanje i prilika da Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ proslavi 60 godina otkako je dobila ime po ovom znamenitom autoru.

Sigurnosna Unija: početak rada unaprijeđenog Schengenskog informacijskog sustava

Dana, 07. ožujka 2023.  je s radom započeo unaprijeđeni Schengenski informacijski sustav (SIS). SIS je najveći sustav za razmjenu informacija za sigurnost i upravljanje granicama u Europi. Sadrži informacije o traženim ili nestalim osobama, državljanima trećih zemalja koji nemaju zakonsko pravo boravka u Uniji i izgubljenim ili ukradenim predmetima (npr. automobilima, vatrenom oružju, plovilima i osobnim ispravama).

Unaprijeđeni SIS temelj je najnaprednijeg sustava upravljanja granicama na svijetu. Zajedno sa sustavom ulaska/izlaska (EES) i europskim sustavom za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS), SIS je dio interoperabilne arhitekture.

Unaprijeđeni SIS poboljšava se kako bi uključivao nove kategorije upozorenja, biometrijske podatke kao što su otisci dlanova, otisci prstiju i evidencije o DNK za nestale osobe te dodatne alate za borbu protiv kriminala i terorizma. Poboljšanja su važna jer omogućuju preventivna upozorenja kako bi se zaštitile ranjive osobe i odvratile  nezakonite migracije. Cilj je tih poboljšanja pružiti potpunije i pouzdanije informacije za poboljšanje sigurnosti i upravljanja granicama.

Unaprijeđene značajke:

  • Poboljšana razmjena informacija i suradnja:Putem SIS-a dijelit će se nove kategorije upozorenja i više podataka, čime će se osigurati dostupnost potpunijih i pouzdanijih informacija. Uvedena su jasnija pravila i poboljšane strukture za razmjenu informacija putem nacionalnih kontaktnih točaka (uredi SIRENE).
  • Nove mogućnosti za lociranje i identifikaciju traženih osoba te jačanje kontrola na vanjskim granicama:Osim fotografija i otisaka prstiju, SIS će sadržavati i nove vrste biometrijskih podataka (otisci dlanova, otisci prstiju i dlanova te evidencija DNK za nestale osobe) i druge informacije za lociranje i identifikaciju osoba registriranih u sustavu.
  • Dodatni alati za borbu protiv kriminala i terorizma:Nova upozorenja na obavijesnim provjerama omogućit će nacionalnim tijelima prikupljanje ciljanih informacija o osumnjičenicima za teška kaznena djela ili terorizam. Na primjer, identifikacijski dokumenti i informacije o automobilima kojima se koriste osumnjičenici pohranit će se u SIS-u. Postojat će upozorenja o „nepoznatim traženim osobama” koja će sadržavati samo otiske nepoznatih počinitelja s lokacija kaznenih djela terorizma ili teških kaznenih djela.
  • Dodatni alati za zaštitu nestalih i ranjivih osoba:Nacionalna tijela moći će izdavati preventivna upozorenja u sustavu radi zaštite određenih kategorija ranjivih osoba (djeca kojima prijeti otmica ili potencijalnih žrtava terorizma, trgovanja ljudima, rodno uvjetovanog nasilja ili oružanih sukoba/zločina), uz postojeća upozorenja o nestalim osobama.
  • Dodatni alati za sprečavanje nezakonitih migracija i odvraćanje od njih: Odluke o vraćanju bit će dio informacija koje se razmjenjuju u sustavu kako bi se poboljšala učinkovita provedba tih odluka. Države članice morat će unositi upozorenje u SIS svaki put kad izdaju odluku o vraćanju državljana treće zemlje koji nemaju zakonsko pravo boravka u EU-u, čime će im se omogućiti da aktivno prate izlazi li povratnik učinkovito s državnog područja EU-a. Time će se utrti put uzajamnom priznavanju odluka o vraćanju među državama članicama, u skladu s prijedlogom predsjednice von der Leyen uoči sastanka Europskog vijeća u veljači.
  • Veća upotreba SIS-a u agencijama EU-a:Europol i nacionalna tijela nadležna za imigraciju sada imaju pristup svim kategorijama upozorenja u SIS-u. Operativnim timovima Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) odobren je pristup SIS-u (provedba je još u tijeku).

 

SIS ima stroge zahtjeve u pogledu kvalitete i zaštite podataka. Sustav sadržava samo podatke o osobama i predmetima koje traže zemlje EU-a i zemlje pridružene Schengenu. Nacionalna tijela nadziru primjenu pravila o zaštiti podataka u svojim zemljama, dok Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) prati kako se pravila o zaštiti podataka primjenjuju u središnjem sustavu kojim upravlja eu-LISA.