Schengen, europsko područje bez provjera na granicama, pokriva ukupno 26 zemalja. Saznajte koje su to zemlje i koje bi uskoro mogle postati nove članice.
Sloboda kretanja – pravo na život, obrazovanje, rad i mirovinu bilo gdje u EU – vjerojatno je najopipljivije postignuće europskih integracija. Uspostavom schengenskog prostora 1995., ukinute su kontrole na unutarnjim granicama EU-a.
Schengensko područje obuhvaća većinu zemalja članica Europske unije, osim Irske koja želi upravljati svojim prostorom s Ujedinjenim Kraljevstvom. Bugarska, Hrvatska, Cipar i Rumunjska su također među zemljama koje još uvijek nisu pristupile Schengenu, ali su to dužne učiniti.
Schengenu su se priključile i četiri zemlje koje nisu članice Europske unije, a to su Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.
Proširenje Schengena
Usprkos tome što su ispunile sve kriterije za članstvo, Bugarska i Rumunjska još uvijek nisu postale članice schengenskog prostora, jer je za to potrebna jednoglasna odluka svih nacionalnih vlada zemalja članica Europske unije. Zastupnici Europskog parlamenta su, tijekom glasovanja 18. listopada 2022., još jednom pozvali na prihvaćanje tih dviju zemalja u schengenski prostor, te istaknuli kako je temeljni europski projekt upravo sloboda kretanja.
Kada je u pitanju Hrvatska, očekuje se da će Parlament odobriti njezino pristupanje Schengenu prije kraja 2022., dok je pristupanje Cipra privremeno odgođeno.
Koji su uvjeti za ulazak u schengenski prostor?
- Članice moraju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica EU-a
- Moraju primjenjivati zajednička pravila, poput kontrole kopnenih, morskih i zračnih granica, te izdavati schengenske vize
- Surađivati s agencijama za provođenje zakona u drugim schengenskim zemljama, kako bi osigurali visoku razinu sigurnosti
- Moraju se povezati sa schengenskim informacijskim sustavom (SIS)
Privremene granične kontrole
Unutar schengenskog područja se na godišnjoj razini bilježi više od 1,25 milijardi putovanja. Iako su ukinuti kontrole unutarnjih granica, države su zadržale pravo na uspostavljanje privremenih kontrola u slučaju ozbiljnih prijetnji javnom poretku i unutarnjoj sigurnosti.
Niz članica Schengena je ponovno uveo kontrole unutarnjih granica od 2015., zbog migracijske krize i porasta broja prekograničnih terorističkih prijetnji. Takve kontrole su produžene u nekoliko navrata, a u nekim zemljama se još uvijek primjenjuju. Pandemija koronavirusa je također potaknula članice EU-a na uvođenje graničnih kontrola, kao pokušaj suzbijanja zaraze virusom.
Europska komisija je u prosincu 2021. predložila nova pravila za schengensko područje. Ona bi trebala osigurati da uvođenje kontrola na unutarnjim granicama bude krajnja mjera, i da se umjesto toga koriste alternativne mjere, poput ciljanih policijskih provjera te pojačane policijske suradnje.
Europski parlament radi na novom prijedlogu. Zastupnici su u više navrata izrazili protivljenje ponovnom uvođenju kontrola, koje ometaju slobodno kretanje ljudi diljem EU-a.
Saznajte više o problematici schengenskog prostora i mjerama za njegovo jačanje.