Novi europski Bauhaus važan je katalizator europskog zelenog plana i planira se povećanje financiranja

Inicijativa je postala pokret s rastućom zajednicom iz svih država članica EU-a i šire. S više od 600 službenih partnerskih organizacija u rasponu od mreža na razini EU-a do lokalnih inicijativa, novi europski Bauhaus dopire do milijuna građana.

Komisija predstavlja prvo izvješće o napretku novog europskog Bauhausa, u kojem se analiziraju postignuća u prve dvije godine inicijative i prvi alat za procjenu projekta novog europskog Bauhausa, kompas novog europskog Bauhausa. Novim europskim Bauhausom stvorena je široka zajednica organizacija i građana diljem Europe koji rade na zajedničkoj viziji održivosti, uključivosti i estetike. Glavne aktivnosti novog europskog Bauhausa, uključujući nagrade novog europskog Bauhausa, prvi festival i laboratorij novog europskog Bauhausa, ispunjavaju svoje ciljeve i grade transnacionalnu mrežu odozdo prema gore. Zahvaljujući već dodijeljenim europskim sredstvima u iznosu većem od 100 milijuna EUR u tijeku su mali i veliki projekti novog europskog Bauhausa diljem Europe. Komisija će samo za razdoblje 2023. – 2024. dodati 106 milijuna EUR u namjenskim sredstvima programa Obzor Europa.

Pokret novog europskog Bauhausa

Inicijativa je izrasla u pokret s aktivnom zajednicom koja raste u svim državama članica EU-a i šire.

Novi europski Bauhaus uključuje više od 600 službenih partnerskih organizacija, od mreža na razini EU-a do lokalnih inicijativa, i tako dopire do milijuna građana. Okuplja ljude iz različitih sredina, od umjetnosti i dizajna, kulturnih i kreativnih industrija i ustanova za očuvanje kulturne baštine do edukatora, znanstvenika i inovatora, poduzeća, lokalnih i regionalnih vlasti te građanskih inicijativa.

Osim toga, novi europski Bauhaus od samog početka služi kao poticaj i nadahnuće lokalnim, regionalnim i nacionalnim akterima da pokrenu vlastite inicijative. Kako bi omogućila transparentan pristup informacijama o namjenskim pozivima za novi europski Bauhaus, Komisija je za korisnike i članove zajednice izradila preglednik novog europskog Bauhausa, tj. sveobuhvatnu bazu podataka u obliku interaktivne karte.

Zajednica novog europskog Bauhausa aktivna je i u Ukrajini. Njezine aktivnosti uključuju pomoć pri pronalasku hitnih stambenih rješenja i dugoročnom planiranju obnove. Laboratorij novog europskog Bauhausa provodi tri pilot-projekta (hitna stambena rješenja, kružnost i izgradnja kapaciteta), a analizirane su i potrebe ukrajinskih općina i njihovih dionika (npr. arhitekata, urbanista, studenata i građevinskih poduzeća) za kratkoročnu i dugoročnu obnovu. Na temelju rezultata pilot-projekata u prvom tromjesečju 2023. izradit će se niz alata za izgradnju kapaciteta za Ukrajince, partnere novog europskog Bauhausa i međunarodne stručnjake za obnovu.

Znatna ulaganja EU-a već su polučila rezultate

Zahvaljujući ciljanim financijskim sredstvima iz različitih programa EU-a, novi europski Bauhaus počeo je donositi stvarne promjene na terenu. Prvih šest demonstracijskih projekata novog europskog Bauhausa, tj. opsežnih i prenosivih lokalnih projekata transformacije, odabrano je 2022. i započelo s radom, a financirani su u okviru programa Obzor Europa. Za 2023. u planu je još 10 projekata u okviru europskih inovativnih mjera kohezijske politike. Zajedno s manjim projektima u cijeloj Europi u razdoblju 2021. – 2022. uloženo je više od 100 milijuna EUR u projekte novog europskog Bauhausa koji se podupiru iz različitih programa VFO-a.

Sve države članice uključile su u svoje programe kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. upućivanja na novi europski Bauhaus, čime se otvara put za dodjelu kohezijskih sredstava za projekte inspirirane njime.

Kompas novog europskog Bauhausa kao orijentir za razvoj i procjenu projekta

Komisija danas predstavlja i kompas novog europskog Bauhausa, evaluacijski alat s pomoću kojeg je moguće procijeniti u kojoj je mjeri u određeni projekt uključen pristup novog europskog Bauhausa. Njime se objašnjava što u specifičnom kontekstu znače tri vrijednosti novog europskog Bauhausa – održivost, uključivost i ljepota – te kako ih se može integrirati i kombinirati s radnim načelima sudjelovanja i transdisciplinarnosti. Na temelju tog kompasa razvit će se detaljniji alati za procjenu, počevši od izgrađenog okoliša.

Daljnji koraci

Komisija će nastaviti raditi i na uključivanju novog europskog Bauhausa u programe EU-a, među ostalim u okviru podijeljenog upravljanja u kohezijskoj politici, te na povećanju financiranja inicijative. Više od 106 milijuna EUR dodijelit će se za namjenske pozive na podnošenje prijedloga za novi europski Bauhaus u okviru misije i klastera programa Obzor Europa 2023. i 2024.

U kontekstu Europske godine vještina nagrade novog europskog Bauhausa za 2023. bit će tematski usmjerene na obrazovanje, a uz države članice EU-a pokrivat će i zemlje zapadnog Balkana. Ove će godine biti osnovana i akademija novog europskog Bauhausa te će se provoditi osposobljavanje o održivoj gradnji, kružnosti i biomaterijalima kako bi se ubrzala transformacija sektora.

Nastavit će se s tekućim projektima, kao što je laboratorij novog europskog Bauhausa, kako bi se novi europski Bauhaus uključio u sve politike. Jedna je od njegovih važnih zadaća povećati prisutnost u zemljama i regijama, uključujući ruralna područja, u kojima je do sada bilo malo takvih aktivnosti.

Zahvaljujući putovima novog europskog Bauhausa u okviru inicijative Discover EU, koja je dio programa Erasmus+, mladi Europljani uskoro će imati priliku otkriti prekrasne europske krajolike i gradove i upoznati se s projektima novog europskog Bauhausa.

Više informacija

Internetska stranica novog europskog Bauhausa

Stranica novog europskog Bauhausa na LinkedInu

Stranica novog europskog Bauhausa na Instagramu

Plan oporavka i otpornosti: Komisija Hrvatskoj isplatila još 700 milijuna eura

Današnja isplata bespovratnih sredstava Hrvatskoj u iznosu od 700 milijuna eura (ne uključujući pretfinanciranje) provedena je nakon što je Hrvatska ostvarila 25 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti povezanih s drugom isplatom. Time su obuhvaćene reforme i ulaganja u područjima javne uprave, pravosuđa, socijalne politike, zapošljavanja, obrazovanja, vještina, energetike i energetske učinkovitosti, upravljanja vodama i povezivosti.

Kao i za sve države članice, plaćanja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost temelje se na uspješnosti i ovise o tome provodi li Hrvatska reforme iz planova za oporavak i otpornost.

Ukupni plan za oporavak i otpornost Hrvatske financirati bespovratnim sredstvima u iznosu od 5,5 milijardi eura. Hrvatska je 28. rujna 2021. već primila isplatu pretfinanciranja u iznosu od 818 milijuna eura, nakon čega je 28. lipnja 2022. uslijedilo prvo plaćanje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 700 milijuna eura. Iznosi isplaćeni državama članicama objavljuju se u tablici pokazatelja za oporavak i otpornost, koja pokazuje napredak u provedbi cjelokupnog Mehanizma za oporavak, kao i napredak u pojedinačnim planovima za oporavak i otpornost.

Schengensko područje: Vijeće odlučilo ukinuti granične kontrole s Hrvatskom

Vijeće Europske unije je jučer, 8. prosinca 2022. godine, donijelo odluku o punoj primjeni schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj.

Od 1. siječnja 2023. godine ukidaju se kontrole osoba na unutarnjim kopnenim i morskim granicama između Hrvatske i ostalih država schengenskog prostora. Provjere na unutarnjim zračnim granicama bit će ukinute od 26. ožujka 2023., s obzirom na potrebu da se to podudara s datumima IATA-inog ljetnog/zimskog rasporeda računanja vremena.

Od 1. siječnja 2023. i Hrvatska će početi izdavati schengenske vize i moći će u potpunosti koristiti Schengenski informacijski sustav.

Od ulaska u Europsku uniju Hrvatska primjenjuje dijelove schengenske pravne stečevine, uključujući one koji se odnose na kontrolu vanjskih granica, policijsku suradnju i korištenje Schengenskog informacijskog sustava.

Preostali dijelovi schengenske pravne stečevine, koji uključuju ukidanje kontrola na unutarnjim granicama i povezane mjere, mogu postati primjenjivi tek nakon jednoglasne odluke Vijeća nakon što se potvrdi, u skladu s primjenjivim schengenskim postupcima evaluacije, da ispunjavaju potrebne uvjete. U prosincu 2021. Vijeće je zaključilo da je Hrvatska ispunila potrebne uvjete.

Komisija objavila poziv za prijavu prijedloga za Erasmus+ u 2023. Godini

Europska komisija objavila je 23. studenog 2022. poziv na podnošenje prijedloga za program Erasmus+ za 2023. S godišnjim proračunom programa od 4,2 milijarde eura, naglasak je stavljen na uključivanje, aktivno građanstvo i demokratsko sudjelovanje te zelenu i digitalnu transformaciju u EU-u i na međunarodnoj razini.

Budući da je mobilnost njegovo glavno obilježje, Erasmus+ će sljedeće godine nastaviti podupirati prekograničnu mobilnost učenika, studenata i polaznika strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, polaznika obrazovanja odraslih, mladih koji sudjeluju u programima neformalnog učenja, nastavnog osoblja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika radi stjecanja europskog iskustva u obrazovanju i osposobljavanju. Od 2023. program će uključivati novu aktivnost za potporu sportskim trenerima za sudjelovanje u projektima mobilnosti, čime će se mogućnosti za prekograničnu suradnju i učenje izravno proširiti na lokalne sportske organizacije i njihovo osoblje.

Program je dorastao izazovima koje očekujemo 2023. i pruža značajnu potporu učenicima i odgojno-obrazovnim djelatnicima koji bježe od rata u Ukrajini. Pritom se i dalje teži što većoj uključivosti programa i nastavlja rad ostvaren u okviru Europske godine mladih.

Već 35 godina Erasmus+ je jedan od najprepoznatljivih programa EU-a, u kojem je dosad sudjelovalo gotovo 13 milijuna ljudi. Budući da ukupni proračun za Erasmus+ od 2021. do 2027. iznosi čak 26,2 milijarde eura, uz oko 2,2 milijarde eura iz vanjskih instrumenata EU-a, program će moći poduprijeti još više sudionika i ideja u Europi i šire.

Komisija je nakon donošenja godišnjeg programa rada za 2023. objavila poziv na podnošenje prijedloga u okviru programa Erasmus+ za 2023.

Cjelokupna dokumentacija dostupna je na: Komisija objavila poziv za prijavu prijedloga za Erasmus+ u 2023. godini (europa.eu).

Stručni skup „Poljoprivreda budućnosti Karlovačke županije“

Stručni skup pod nazivom „Poljoprivreda budućnosti Karlovačke županije“, u organizaciji Javne ustanove regionalne razvojne agencije Karlovačke županije i Europe Direct centra Karlovac, uz suradnju s Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske, održan je 4.11.2022. u kongresnoj dvorani Javne ustanove Aquatika u Karlovcu.

Okupivši eminentne stručnjake iz područja poljoprivrede, stručnim je skupom poljoprivreda Karlovačke županije sagledana sa više različitih aspekata. Osim što je pružen uvid u trenutno stanje poljoprivrede u našoj županiji, predstavljeni su i mogući smjerovi budućeg razvoja uz dostupna moderna tehnološka rješenja koja se u svijetu već uspješno primjenjuju kao i ona koja su trenutno u fazi razvoja i na koja treba u budućnosti računati.

Nakon pozdravnih govora organizatora i suradnika okupljenima se svojim izlaganjem obratio gosp. Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu, predstavivši EU koncept razvoja ruralnih područja kroz razvoj pametnih zajednica. Navedeni koncept već se primjenjuje i daje rezultate u razvijenijim zemljama Europske unije.

Plan razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske u novom programskom razdoblju predstavio je u ime Ministarstva poljoprivrede gosp. Ivan Ciprijan, voditelj službe za razvoj lokalne zajednice u Sektoru za provedbu mjera ruralnog razvoja, dok se na aktualno stanje poljoprivrede u našoj županiji osvrnula gđa. Branka Šeketa Karlović, privremena pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo u Karlovačkoj županiji.

Profesori Ante Galić, Dubravko Filipović, Stjepan Pliestić i Vladimir Poljančić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu zanimljivim su prezentacijama predstavili nova tehnološka rješenja te budućnost njihove primjene u poljoprivredi, a nazočnima je, po prvi put u javnosti, predstavljen prototip autonomnog robota cRobot za prepoznavanje i ekološko tretiranje korova.

Profesorica Marijana Blažić sa Veleučilišta u Karlovcu govorila je o povezivanju industrijske tranzicije sa poljoprivrednom proizvodnom organizacijom te je predstavila nekoliko projekata u pripremi vezanih uz lokalni distributivni centar, prihvat i preradu mlijeka te klaonicu i preradu mesa.

Drugi dio stručnog skupa bio je posvećen klimatskom utjecaju i digitalizaciji sektora poljoprivrede. O utjecaju klimatskih promjena na sektor poljoprivrede govorio je gosp. Miljenko Sedlar, pomoćnik ravnatelja REGEA-e dok je prof. Božidar Benko sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu predstavio konkretna rješenja i opremu za smanjenje utjecaja klimatskih promjena u zaštićenim prostorima.

Profesor Nikola Bilandžija sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu osvrnuo se na obnovljive izvore energije te mogućnosti prikupljanja i iskorištavanja poljoprivredne biomase kao doprinosa zelenim strategijama i konceptu pametnih ruralnih zajednica.

Kao primjer pametnih i održivih rješenja uz primjenu komunikacijske platforme, pilot projekt Zagrebačke županije pod nazivom „Pametna poljoprivreda“ predstavio je gosp. Tomislav Marić, direktor sektora prodaje iz Odašiljača i veza d.o.o.

Na kraju događanja održana je i panel rasprava pod nazivom „Holistički pristup razvoju pametnih i otpornih ruralnih zajednica“ u kojoj su sudjelovali profesori Marijana Blažić i Stjepan Pliestić, gosp. Tomislav Marić te kao predstavnik lokalnih OPG-ova gđa. Snježana Kovač iz OPG-a Kovač koja je iz prve ruke okupljenima predstavila realan put od poduzetničke ideje do uspješnog gospodarstvenika čime je lijepo zaokružena i kontekst stavljena cjelokupna tematika održanog stručnog skupa.

Događanjem je suvereno i stručno moderirao gosp. Vlatko Grgurić, voditelj i urednik poznate poljoprivredne emisije Hrvatske radiotelevizije  „Plodovi zemlje“.

Schengen: proširenje Europe bez granica

Schengen, europsko područje bez provjera na granicama, pokriva ukupno 26 zemalja. Saznajte koje su to zemlje i koje bi uskoro mogle postati nove članice.

Sloboda kretanja – pravo na život, obrazovanje, rad i mirovinu bilo gdje u EU – vjerojatno je najopipljivije postignuće europskih integracija. Uspostavom schengenskog prostora 1995., ukinute su kontrole na unutarnjim granicama EU-a.

Schengensko područje obuhvaća većinu zemalja članica Europske unije, osim Irske koja želi upravljati svojim prostorom s Ujedinjenim Kraljevstvom. Bugarska, Hrvatska, Cipar i Rumunjska su također među zemljama koje još uvijek nisu pristupile Schengenu, ali su to dužne učiniti.
Schengenu su se priključile i četiri zemlje koje nisu članice Europske unije, a to su Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.

 

Proširenje Schengena

Usprkos tome što su ispunile sve kriterije za članstvo, Bugarska i Rumunjska još uvijek nisu postale članice schengenskog prostora, jer je za to potrebna jednoglasna odluka svih nacionalnih vlada zemalja članica Europske unije. Zastupnici Europskog parlamenta su, tijekom glasovanja 18. listopada 2022., još jednom pozvali na prihvaćanje tih dviju zemalja u schengenski prostor, te istaknuli kako je temeljni europski projekt upravo sloboda kretanja.

Kada je u pitanju Hrvatska, očekuje se da će Parlament odobriti njezino pristupanje Schengenu prije kraja 2022., dok je pristupanje Cipra privremeno odgođeno.

Koji su uvjeti za ulazak u schengenski prostor?

  • Članice moraju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica EU-a
  • Moraju primjenjivati zajednička pravila, poput kontrole kopnenih, morskih i zračnih granica, te izdavati schengenske vize
  • Surađivati s agencijama za provođenje zakona u drugim schengenskim zemljama, kako bi osigurali visoku razinu sigurnosti
  • Moraju se povezati sa schengenskim informacijskim sustavom (SIS)

 

Privremene granične kontrole

Unutar schengenskog područja se na godišnjoj razini bilježi više od 1,25 milijardi putovanja. Iako su ukinuti kontrole unutarnjih granica, države su zadržale pravo na uspostavljanje privremenih kontrola u slučaju ozbiljnih prijetnji javnom poretku i unutarnjoj sigurnosti.

Niz članica Schengena je ponovno uveo kontrole unutarnjih granica od 2015., zbog migracijske krize i porasta broja prekograničnih terorističkih prijetnji. Takve kontrole su produžene u nekoliko navrata, a u nekim zemljama se još uvijek primjenjuju. Pandemija koronavirusa je također potaknula članice EU-a na uvođenje graničnih kontrola, kao pokušaj suzbijanja zaraze virusom.

Europska komisija je u prosincu 2021. predložila nova pravila za schengensko područje. Ona bi trebala osigurati da uvođenje kontrola na unutarnjim granicama bude krajnja mjera, i da se umjesto toga koriste alternativne mjere, poput ciljanih policijskih provjera te pojačane policijske suradnje.

Europski parlament radi na novom prijedlogu. Zastupnici su u više navrata izrazili protivljenje ponovnom uvođenju kontrola, koje ometaju slobodno kretanje ljudi diljem EU-a.

Saznajte više o problematici schengenskog prostora i mjerama za njegovo jačanje.

Komisija započinje s radom na Europskoj godini vještina

Prema najavi predsjednice Ursule von der Leyen u govoru o stanju Unije 2022. Komisija je donijela prijedlog da se 2023. proglasi Europskom godinom vještina.

Zelena i digitalna tranzicija otvaraju nove mogućnosti za ljude i gospodarstvo EU-a. Posjedovanje relevantnih vještina pomaže ljudima da se uspješno nose s promjenama na tržištu rada i da se u potpunosti uključe u društvo i demokratske procese. Time će se osigurati da nitko ne bude zapostavljen i da gospodarski oporavak te zelena i digitalna tranzicija budu socijalno pošteni i pravedni. Radna snaga s traženim vještinama pridonosi i održivom rastu, stvara više inovacija i poboljšava konkurentnost poduzeća.

Međutim, trenutačno više od tri četvrtine poduzeća u EU-u prijavljuje poteškoće u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama, a najnoviji podaci Eurostata upućuju na to da samo 37% odraslih redovito pohađa osposobljavanje. Indeks gospodarske i društvene digitalizacije pokazuje da 40% odraslih osoba i svaka treća osoba koja radi u Europi nema osnovne digitalne vještine. Osim toga, već 2021. bilo je manjkova u 28 zanimanja u rasponu od graditeljstva i zdravstvene skrbi do inženjerstva i IT-a, što pokazuje sve veću potražnju za visokokvalificiranim, ali i niskokvalificiranim radnicima. Niska je i zastupljenost žena u zanimanjima i studijima povezanima s tehnologijom, pri čemu je tek svaki šesti stručnjak za IT i svaka treća osoba s diplomom u području STEM-a žena.

Kako bi se potaknulo cjeloživotno učenje, države članice podržale su socijalne ciljeve EU-a za 2030. prema kojima bi se najmanje 60% odraslih svake godine trebalo osposobljavati te su već predstavile svoja postignuća. To je važno i za postizanje stope zaposlenosti od najmanje 78% do 2030. U komunikaciji Digitalni kompas 2030. postavljen je cilj EU-a da do 2030. najmanje 80% svih odraslih osoba ima barem osnovne digitalne vještine, u EU-u bi trebalo biti 20 milijuna stručnjaka zaposlenih u području IKT-a, dok bi više žena trebalo poticati da se zapošljavaju na takvim radnim mjestima.

Europska godina vještina – poticanje konkurentnosti, sudjelovanja i talenata

U okviru Europske godine vještina, u suradnji s Europskim parlamentom, državama članicama, socijalnim partnerima, javnim i privatnim službama za zapošljavanje, gospodarskim i industrijskim komorama, pružateljima usluga obrazovanja i osposobljavanja te radnicima i poduzećima, Komisija predlaže novi poticaj cjeloživotnom učenju:

  • promicanjem većih, učinkovitijih i uključivijih ulaganja u osposobljavanje i usavršavanje kako bi se iskoristio pun potencijal europske radne snage i pružila potpora ljudima u prelasku s jednog radnog mjesta na drugo
  • osiguravanjem da su vještine relevantne za potrebe tržišta rada, među ostalim suradnjom sa socijalnim partnerima i poduzećima
  • povezivanjem ambicija i vještina ljudi s prilikama na tržištu rada, posebno za zelenu i digitalnu tranziciju i gospodarski oporavak; posebna pozornost posvetit će se aktiviranju većeg broja ljudi na tržištu rada, posebno žena i mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju
  • privlačenjem osoba iz trećih zemalja s vještinama koje su potrebne EU-u, među ostalim širenjem mogućnosti učenja i mobilnosti te olakšavanjem priznavanja kvalifikacija.

Kako bi ostvarila te ciljeve, Komisija će promicati mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije. U cijelom će se EU-u organizirati događanja i informativne kampanje kako bi se pridonijelo uzajamnom učenju partnera u usavršavanju i prekvalifikaciji. Cilj je Europske godine vještina pomoći daljnjem razvoju alata za prikupljanje informacija o vještinama te promicati alate i instrumente za veću transparentnost i lakše priznavanje kvalifikacija, uključujući kvalifikacije stečene izvan EU-a.

Kako bi se osigurala koordinacija relevantnih aktivnosti na nacionalnoj razini, Komisija poziva države članice da imenuju nacionalnog koordinatora za Europsku godinu vještina.

Inicijative EU-a za potporu razvoju vještina

Aktivnosti u okviru Europske godine vještina mogu se nadovezati na niz postojećih inicijativa EU-a kako bismo poduprli vještine i povećali njihovo prihvaćanje. Evo nekih od njih:

  • Program vještina za Europu okvir je za suradnju u području politika EU-a u području vještina te će se njime i dalje pomagati pojedincima i poduzećima da razviju brojnije i bolje vještine te da ih primjenjuju.
  • U okviru Programa vještina Pakt za vještine okupio je više od 700 organizacija potpisnika te je uspostavljeno 12 velikih partnerstava u strateškim sektorima uz obećanje da će se pomoći u usavršavanju do šest milijuna ljudi.
  • Strukturirani dijalog s državama članicama o digitalnom obrazovanju i vještinama.
  • Komisija je predložila i nove inicijative za rješavanje problema nedostatka vještina u EU-u i poboljšanje suradnje u području migracija. Uvođenje baze talenata EU-a i partnerstava za traženje talenata s odabranim trećim partnerima pomoći će u usklađivanju vještina kandidata s potrebama tržišta rada u Europi. To je glavni rezultat u okviru novog pakta o migracijama i azilu.
  • U Novom europskom programu za inovacije, donesenom u srpnju, predlažu se vodeća inicijativa i niz mjera za stvaranje pravih okvirnih uvjeta za naše talente.
  • U europskoj strategiji za sveučilišta, donesenoj u siječnju, predlaže se 50 mjera za razvoj vještina visoke razine i otpornih na promjene u budućnosti za širok raspon učenika, uključujući polaznike cjeloživotnog obrazovanja, kako bi se kod njih razvila sposobnost kreativnog i kritičkog mišljenja, rješavanja problema te kako bi postali aktivni i odgovorni građani.
  • Europska platforma za digitalne vještine i radna mjesta inicijativa je pokrenuta u okviru programa Instrument za povezivanje Europe. Nudi informacije i resurse o digitalnim vještinama kao što je alat za samoprocjenu digitalnih vještina te mogućnosti osposobljavanja i financiranja.
  • Koalicija EU-a za digitalne vještine i radna mjesta nastoji riješiti problem nedostatka digitalnih vještina okupljanjem država članica, socijalnih partnera, poduzeća, neprofitnih organizacija i pružatelja usluga obrazovanja kako bi informirala i potaknula organizacije da različitim mjerama potaknu osposobljavanja u području digitalnih vještina, kao što je preuzimanje obveze za jačanje digitalnih vještina.

Više informacija dostupno je na: Europska godina vještina 2023. (europa.eu).

 

 

Minimalni dohodak u borbi protiv siromaštva i za veću zaposlenost u Europskoj uniji

Europska komisija je 28. rujna 2022. pozvala države članice da u okviru obveze smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti u Europi moderniziraju svoje sustave minimalnog dohotka. U predloženoj Preporuci Vijeća o primjerenom minimalnom dohotku kojim se osigurava aktivna uključenost utvrđuje se kako države članice mogu modernizirati svoje sustave minimalnog dohotka i povećati njihovu djelotvornost, tako da se građane izdiže iz siromaštva i istodobno promiče integracija osoba koje mogu raditi na tržište rada.

Iako minimalni dohodak postoji u svim državama članicama, ti se sustavi znatno razlikuju s obzirom na primjerenost, doseg i djelotvornost u smislu pružanja potpore građanima. U prijedlogu preporuke Vijeća državama članicama pružaju se jasne smjernice o tome kako osigurati djelotvornost sustava minimalnog dohotka u borbi protiv siromaštva i promicanju aktivne uključenosti u društvu i na tržištima rada. Financijska sredstva EU-a dostupna su za potporu državama članicama radi poboljšanja njihovih sustava minimalnog dohotka i socijalne infrastrukture putem reformi i ulaganja.

Sustavi minimalnog dohotka i mreže socijalne sigurnosti moraju uključivati dostatne poticaje i potporu korisnicima koji mogu raditi u ponovnom ulasku na tržište rada. Stoga bi trebali biti osmišljeni tako da pridonose i potpunom ostvarivanju potencijala zelene i digitalne tranzicije, i to poticanjem tranzicija na tržištu rada i aktivnijeg sudjelovanja osoba u nepovoljnom položaju.

Socijalne i gospodarske prednosti primjerenih i ciljanih mreža socijalne sigurnosti pokazale su se još važnijima tijekom zabrana kretanja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19. Primjeren minimalni dohodak vrlo je važan i u trenutačnom kontekstu inflacije i rasta cijena energije nakon ruske invazije na Ukrajinu jer se mjere u području dohotka mogu usmjeriti na dobrobit ranjivih skupina.

Prijedlog će pridonijeti postizanju EU-ova socijalnog cilja da do 2030. bude barem 15 milijuna manje osoba izloženih riziku od siromaštva ili isključenosti, kako je utvrđeno u Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Uz to, pomoći će državama članicama u ostvarenju cilja da barem 78 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine bude zaposleno.

Bolje procjene učinka za pravedne politike

Komisija je također predstavila i Komunikaciju o boljoj procjeni distribucijskog učinka reformi država članica. Ona sadržava smjernice o tome kako bolje usmjeravati politike na transparentan način, pritom osiguravajući da te politike pridonose suzbijanju postojećih nejednakosti i uzimajući u obzir učinak na razna zemljopisna područja i određene skupine stanovništva, kao što su žene, djeca i kućanstva s niskim prihodima. Komunikacija sadržava smjernice o područjima politika, alatima, pokazateljima, vremenskom okviru, podacima i širenju informacija iz procjene. Predstavljene smjernice relevantne su i za države članice pri osmišljavanju njihovih sustava minimalnog dohotka.

Više informacije pronađite na: Minimalni dohodak: za borbu protiv siromaštva i veću zaposlenost potrebna je djelotvornija potpora (europa.eu)

Stanje Europske unije 2022.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u govoru o stanju Unije 14. rujna 2022. iznijela je glavne inicijative koje Komisija planira poduzeti u predstojećoj godini. Mnoge od njih odgovor su na preporuke građana i građanki u okviru Konferencije o budućnosti Europe.

Među ostalim, te inicijative uključuju:

  • nastavak snažne potpore Ukrajini i Ukrajincima, među ostalim mobiliziranjem punog potencijala jedinstvenog tržišta EU-a;
  • uvođenje mjera za potporu Europljanima u suočavanju s energetskom krizom;
  • podupiranje poslovnog okruženja, posebno malih i srednjih poduzeća, kako bi se ojačala buduća konkurentnost Europe;
  • smanjenje ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima i blisku suradnju s pouzdanim dobavljačima;
  • daljnja ulaganja u obnovljivu energiju, posebice u vodik;
  • globalno vodstvo u prilagodbi klimatskim promjenama i zaštiti prirode;
  • nastavak zalaganja za demokraciju, u Uniji i širom svijeta, te za vladavinu prava.

Rješavanje problema visokih cijena energije i smanjenje računa za Europljane

Europa je već diversificirala opskrbu kako ne bi ovisila o Rusiji te se okrenula pouzdanim dobavljačima. Proširujemo obnovljive izvore energije, a naše zalihe plina za ovu zimu su na 84 % popunjenosti spremnika.

No sada moramo učiniti više kako bismo smanjili račune za energiju. U tu svrhu predlažemo sljedeće:

  • Smanjenje potrošnje električne energije: Države članice EU-a trebale bi smanjiti svoju ukupnu potražnju za električnom energijom za najmanje 10 %, a vršnu potražnju za najmanje 5 %.
  • Određivanje gornje granice prihoda za niže troškove proizvodnje energije: U ovakvim vremenima dobit se mora podijeliti i usmjeriti prema onima kojima je najpotrebnija. Time će se državama članicama EU-a omogućiti da prikupljaju i preusmjeravaju prihode onima kojima je to potrebno.
  • Solidarni doprinos poduzeća u sektoru fosilnih goriva: Poduzeća u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija također su nedavno ostvarila golemu dobit. Privremenim solidarnim doprinosom za višak dobiti ostvaren 2022. državama članicama EU-a pomoglo bi se da izravno ublaže udarac.

 

Ključne nove inicijative za 2023. godinu

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poslala je 14. rujna i pismo namjere Roberti Metsoli, predsjednici Europskog parlamenta, i premijeru Češke, Petru Fiali, koja trenutačno predsjeda Vijećem. U njemu navodi mjere koje Komisija namjerava poduzeti sljedeće godine kroz zakonodavstva i druge inicijative.

  1. Europski zeleni plan
  • Revizija pravila EU-a o unutarnjem tržištu električne energije
  • Prijedlog za osnivanje banke EU-a za vodik
  • Revizija okvira EU-a za otpad radi smanjenja otpada, uključujući rasipanje hrane, i utjecaja gospodarenja otpadom na okoliš
  • Zakonodavni prijedlog o biljkama proizvedenima određenim novim genomskim tehnikama
  • Revizija zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja
  1. Europa spremna za digitalno doba
    • Europski akt o kritičnim sirovinama
    • Paket mjera za pomoć MSP-ovima, uključujući Direktivu o kašnjenju u plaćanju
    • Inicijativa za virtualne svjetove, kao što je metaverzum
    • Paket za licenciranje patenata
    • Zakonodavni prijedlog o provjeri i registraciji azbesta u zgradama
    • Prijedlog za Europsku godinu vještina
  2. Gospodarstvo u interesu građana
    • Preispitivanje u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.
    • Revizija sustava gospodarskog upravljanja
    • Zakonodavni prijedlog o drugom skupu novih vlastitih sredstava
    • Zakonodavni prijedlog o poslovanju u Europi: okvir za oporezivanje dobiti „BEFIT”
    • Pristup podacima u financijskim uslugama
    • Zakonodavni prijedlozi o uspostavi digitalnog eura
  3. Snažnija Europa u svijetu
    • Svemirska strategija EU-a za sigurnost i obranu
    • Novi program za Latinsku Ameriku i Karibe
    • Ažuriranje Strategije pomorske sigurnosti EU-a
    • Ažuriranje režima sankcija u području ljudskih prava
  4. Promicanje europskog načina života
    • Sveobuhvatni pristup mentalnom zdravlju
    • Priznavanje kvalifikacija državljana trećih zemalja
    • Zakonodavni prijedlog o digitalizaciji putnih isprava i olakšavanju putovanja
    • Revizija Direktive o suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece
    • Inicijativa o Akademiji vještina u području kibersigurnosti
  5. Novi poticaj europskoj demokraciji
    • Paket mjera za obranu demokracije, uključujući inicijativu za zaštitu demokratske sfere EU-a od prikrivenog stranog utjecaja
    • Paket mjera za borbu protiv korupcije
    • Zakonodavni prijedlog o iskaznici EU-a za osobe s invaliditetom

Hitna intervencija

Europska komisija predlaže hitnu tržišnu intervenciju kako bi se smanjili računi za građane 

 

Europska komisija predlaže hitnu intervenciju na europskim energetskim tržištima radi rješavanja problema nedavnog dramatičnog porasta cijena. Europska unija suočava se s posljedicama ozbiljne neusklađenosti između potražnje i opskrbe energijom, ponajprije zato što Rusija i dalje upotrebljava svoje energetske resurse kao oružje.

Kako bi se ublažio povećani pritisak na europska kućanstva i poduzeća, Komisija poduzima sljedeći korak u rješavanju tog pitanja predlaganjem izvanrednih mjera za smanjenje potražnje za električnom energijom – čime će se pridonijeti smanjenju troškova električne energije za potrošače – i mjera za preraspodjelu viška prihoda energetskog sektora krajnjim kupcima. To se nadovezuje na prethodno dogovorene mjere za skladištenje plina i smanjenje potražnje za plinom radi pripreme za nadolazeću zimu. Komisija nastavlja raditi i na poboljšanju likvidnosti operatora na tržištu, snižavanju cijene plina i dugoročnoj reformi modela tržišta električne energije.

Prvi odgovor na problem visokih cijena je smanjenje potražnje. To može utjecati na cijene električne energije i pridonijeti ukupnom smirivanju tržišta. Kako bi se usmjerilo na najskuplje sate potrošnje električne energije, kad proizvodnja električne energije na plin znatno utječe na cijenu, Komisija predlaže obvezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 % tijekom odabranih sati vršnih cijena. Države članice morat će utvrditi 10 % sati s najvišom očekivanom cijenom i smanjiti potražnju tijekom tih vršnih sati. Komisija također predlaže da države članice nastoje smanjiti ukupnu potražnju za električnom energijom za najmanje 10 % do 31. ožujka 2023. Same mogu odabrati odgovarajuće mjere za postizanje tog smanjenja potražnje, što može uključivati financijsku naknadu. Smanjenje potražnje u razdobljima vršnog opterećenja dovelo bi do smanjenja potrošnje plina za 1,2 milijarde kubičnih metara tijekom zime. Povećanje energetske učinkovitosti također je ključan dio ispunjavanja naših klimatskih obveza u okviru europskog zelenog plana.

Komisija predlaže i privremenu gornju granicu prihoda za „inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno za tehnologije s nižim troškovima kao što su obnovljivi izvori energije, nuklearna energija i lignit, koji mreži isporučuju električnu energiju po cijeni nižoj od cijene koju su odredili skuplji „marginalni” proizvođači. Ti inframarginalni proizvođači ostvaruju iznimne prihode uz relativno stabilne operativne troškove, jer su skupe elektrane na plin povećale veleprodajnu cijenu električne energije koju primaju. Komisija predlaže određivanje gornje granice prihoda inframarginalnih proizvođača u iznosu od 180 EUR/MWh. Time će se proizvođačima omogućiti da pokriju svoje troškove ulaganja i operativne troškove bez narušavanja ulaganja u nove kapacitete u skladu s našim energetskim i klimatskim ciljevima za 2030. i 2050. Prihode iznad gornje granice prikupljat će vlade država članica, a iskoristit će se za pomoć potrošačima energije da smanje svoje račune. Države članice koje trguju električnom energijom potiču se da u duhu solidarnosti sklope bilateralne sporazume o podjeli dijela inframarginalnih prihoda koje je država proizvodnje prikupila u korist krajnjih korisnika u državi članici s niskom razinom proizvodnje električne energije. Takvi sporazumi trebaju se sklopiti do 1. prosinca 2022. ako neto uvoz električne energije u državu članicu iz susjedne zemlje iznosi najmanje 100 %.

Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene djelatnostima u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda. Taj vremenski ograničen doprinos zadržao bi poticaje za ulaganja u zelenu tranziciju. Države članice prikupile bi ga na temelju dobiti iz 2022. koja je za najmanje 20 % veća od prosječne dobiti iz prethodne tri godine. Prihode bi prikupljale države članice i preusmjerile na potrošače energije, posebno na ranjiva kućanstva, teško pogođena poduzeća i energetski intenzivne industrije. Države članice mogu financirati i prekogranične projekte u skladu s ciljevima programa REPowerEU ili dio prihoda iskoristiti za zajedničko financiranje mjera za zaštitu radnih mjesta ili promicanje ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.

U okviru daljnje intervencije u pravila tržišta električne energije Komisija predlaže i proširenje paketa instrumenata za cijene energije koji je dostupan za pomoć potrošačima. Prijedlozima bi se prvi put omogućile regulirane cijene električne energije niže od razine troškova, a regulirane cijene proširile bi se i na mala i srednja poduzeća.

Kao što je predsjednica Komisije von der Leyen najavila pretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj u srijedu 7. rujna, Komisija će nastaviti raditi i na drugim načinima snižavanja cijena za europske potrošače i industriju te smanjenja pritiska na tržištu. Komisija će detaljno raspravljati s državama članicama o najboljim načinima smanjenja cijena plina, uz analizu različitih ideja o gornjim granicama cijena i jačanju uloge energetske platforme EU-a u poticanju sklapanja sporazuma o nižim cijenama s dobavljačima putem dobrovoljne zajedničke nabave. Komisija će nastaviti raditi i na alatima za poboljšanje likvidnosti na tržištu energetskih komunalnih poduzeća pretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj poveznici te preispitati privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama kako bi se osiguralo da se njime i dalje omogućuje državama članicama da pružaju potrebnu i razmjernu potporu gospodarstvu uz istodobno osiguravanje ravnopravnih uvjeta. Na izvanrednom sastanku Vijeća za energetiku 9. rujna ministri energetike država članica podržali su tekući rad Komisije u tim područjima.