Europe Direct Karlovac i Javna ustanova Regionalna razvojna agencije Karlovačke županije u suradnji s brojnim partnerima organizirali su trodnevno obilježavanje Dan Europe. Rođendan Europske unije se obilježava svake godine 09.05. kao podsjetnik na očuvanje trajnog mira i jedinstva, u spomen na povijesnu „Schumanovu deklaraciju“ iz 1950. godine. Dan Europe 2023. u znaku je Europske godine vještina, drugim riječima, usmjeravanje na cjeloživotno učenje i stjecanje novih vještina što nam je bio glavni povod za organizaciju niza predavanja, odnosno radionica, ali i kvizom o poznavanju Europske unije. Donosimo pregled kako je to sve izgledalo.

Trodnevno obilježavanje, 09.05. smo započeli u suradnji s partnerom „Kinoklub Karlovac“ projekcijom bugarskog filma „Sklonište“ nakon kojeg je uslijedila analiza filma i okrugli stol, te je Boris Bakal održao predavanje o filmskoj umjetnosti učenicima 3. razreda Srednje škole Duga Resa, smjer medijski tehničari. Predstavljen je i CinEd – europski program stručnog usavršavanja učitelja, profesora, edukatora, pedagoga i zainteresiranih profesionalaca za podučavanje djece i mladih o aktualnim pitanjima s kojima se svakodnevno susrećemo kroz film. U sklopu projekta aktivna je i online platforma https://www.cined.eu/collection, koja omogućava besplatan pristup kuriranoj zbirci vrhunskog europskog baštinskog i suvremenog art filma s hrvatskim titlovima.

Nakon toga, u suradnji s Gradskom knjižnicom „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac, na Odjelu za djecu i mladež učenici 4. razreda OŠ Grabrik sudjelovali su na radionici pod nazivom „Osvješćivanje i uvježbavanje životnih i socijalnih vještina kroz igru“ koju je vodila knjižničarka Gabrijela Vine. Inspiraciju za provođenje radionice proizašla je iz knjiga „Vježbanje životnih vještina“ autorice Jelene Bićanić i „Dječje igre za razvoj socijalnih vještina“ autorice Deborah M. Plummer. Kroz igre Šalji dalje!, Petica i džoker, Piramida života i Strah od škole uvježbali smo vještine suradnje, pažljivog promatranja, pamćenja, koncentracije, neverbalne komunikacije, prevladavanje straha, osnaživanja i još mnoge druge. Kako bi se uspješno napredovalo u sustavu obrazovanja, a kasnije i konkuriralo na tržištu rada, poželjno je dobro usvojiti i suvereno ovladati i životnim i socijalnim vještinama još od najranije dobi, a ovi učenici su to sve prošli kroz igru, najjednostavnijim načinom učenja.

U srijedu 10.05. je organiziran centralni događaj obilježavanja Dana Europe u novootvorenom Nikola Tesla Experience Centru, gdje smo ugostili studente Veleučilišta u Karlovcu te srednjoškolce iz Gimnazije Karlovac i Ekonomsko – turističke škole Karlovac. Zašto njih? Upravo zato jer su srednjoškolci i studenti ona skupina koja uskoro izlazi na tržište rada stoga je ispred Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Karlovac održano predavanje na temu Cjeloživotnog učenja i predstavljanja Vaučera.

Edukacijom pod nazivom „AI panika? – razgovarajmo o umjetnoj inteligenciji“, predstavnici Kinokluba: Ksenija Sanković, i Lucija Ćeškić nastavile su s promicanjem medijske pismenosti s obzirom da se ona bavi i kreiranjem sadržaja i tehničkim uvjetima, te kritičkim razmišljanjem, a umjetna inteligencija trenutno je jedna jako popularna tema. U okviru teme o umjetnoj inteligenciji predstavljeni su i rezultati evaluacije radionica o medijskoj pismenosti mladih koju je pripremila i obradila prof. Martina Vičić Crnković iz Gimnazije Karlovac.

Kviz “Koliko poznajem Europu” pripremila je prof. Margareta Kulaš iz Gimnazije Karlovac koji se odvijao online putem platforme Kahoot, a tri najuspješnija para osvojila su i nagrade.

Nakon kviza o poznavanju Europske unije za sve sudionike organizirana je vođena tura kroz interpretacijski centar posvećen Nikoli Tesli.

U četvrtak, 11.05. u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ edukativnom radionicom za djecu predškolskog uzrasta pod nazivom „EU i ja“ završili smo s obilježavanjem Dana Europe. Prepoznavanjem zastava, i bojanjem istih djeca su saznala što je to Europska Unija, koliko članica ima, koliko je godina Republika Hrvatska član, koje su još zemlje u EU, i po čemu je svaka od zemalja poznata.

Možemo zaključiti kako smo s ovim trodnevnim obilježavanjem Dana Europe stavili vještine u središte pozornosti jer ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje ključno je za budućnost svakog pojedinca. Europska godina vještina bit će novi poticaj u postizanju socijalnih ciljeva EU-a do 2030. godine prema kojima bi se najmanje 60 % odraslih svake godine trebalo osposobljavati, i najmanje 78 % biti zaposleno.

#DanEurope #EuropeDay #EuropanYearOffSkills

Komisija predlaže reviziju zakonodavstva EU-a o lijekovima kako bi ono postalo fleksibilnije i prilagođenije potrebama građana i poduzeća u cijeloj Uniji. Riječ je o najvećoj reformi u posljednjih 20 godina i više. Revizijom će se omogućiti veća dostupnost, pristup i cjenovna pristupačnost lijekova. Podupirat će se inovacije i poticati konkurentnost i privlačnost farmaceutske industrije EU-a te pritom promicati viši okolišni standardi. Uz tu reformu Komisija predlaže Preporuku Vijeća za jačanje borbe protiv antimikrobne otpornosti.

Reformom se svladavaju bitni izazovi. Lijekovi odobreni u EU-u još uvijek ne stižu dovoljno brzo do pacijenata niti su jednako dostupni u svim državama članicama. Postoje znatni nedostaci kad je riječ o nezadovoljenim medicinskim potrebama, rijetkim bolestima i antimikrobnoj otpornosti. Visoke cijene inovativnih načina liječenja i nestašice lijekova i dalje su velik problem za pacijente i zdravstvene sustave. Osim toga, kako bi osigurao da ostane privlačno mjesto za ulaganja i svjetski predvodnik u razvoju lijekova, EU treba prilagoditi svoja pravila digitalnoj transformaciji i novim tehnologijama te smanjiti birokraciju i pojednostavniti postupke. Naposljetku, novim pravilima treba se riješiti problem utjecaja proizvodnje lijekova na okoliš u skladu s ciljevima europskog zelenog plana.

Revizija uključuje prijedloge nove direktive i nove uredbe kojima se revidira i zamjenjuje postojeće zakonodavstvo o lijekovima, uključujući zakonodavstvo o lijekovima za djecu i za rijetke bolesti. Nastoje se postići sljedeći glavni ciljevi:

·         stvaranje jedinstvenog tržišta za lijekove kako bi svi pacijenti u EU-u imali pravodoban i pravedan pristup sigurnim, učinkovitim i cjenovno pristupačnim lijekovima

·         osiguravanje atraktivnog okvira za istraživanja, razvoj i proizvodnju lijekova u Europi kojim se potiču inovacije

·         drastično smanjenje administrativnog opterećenja ubrzavanjem postupaka kako bi se znatno smanjilo vrijeme potrebno za izdavanje odobrenja za lijekove i lijekovi bili brže dostupni pacijentima

·         povećanje dostupnosti i osiguravanje da se lijekovi pacijentima mogu isporučiti u svakom trenutku, bez obzira na to gdje u EU-u žive

·         borba protiv antimikrobne otpornosti i prisutnosti lijekova u okolišu, putem pristupa „jedno zdravlje”

·         povećanje okolišne održivosti lijekova.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili, reforma se odnosi na cijeli životni ciklus lijekova.

Ključni elementi prijedloga:

·         Bolji pristup pacijenata i nacionalnih zdravstvenih sustava inovativnim i cjenovno pristupačnim lijekovima: Novim poticajima poduzeća će se poticati da svoje lijekove stave na raspolaganje pacijentima u svim zemljama EU-a i da razviju proizvode kojima se ispunjavaju nezadovoljene medicinske potrebe. Nadalje, omogućit će se ranija dostupnost generičkih i biosličnih lijekova te pojednostavniti postupci izdavanja odobrenja za stavljanje u promet. Uvest će se mjere za povećanje transparentnosti javnog financiranja razvoja lijekova i poticati izrada usporednih kliničkih podataka.

·         Promicanje inovacija i konkurentnosti učinkovitim i pojednostavnjenim regulatornim okvirom: Reformom će se stvoriti na inovacije usmjereno regulatorno okruženje za razvoj novih lijekova i prenamjenu postojećih. Europska agencija za lijekove (EMA) pružat će bolju ranu regulatornu i znanstvenu potporu subjektima koji razvijaju obećavajuće lijekove kako bi se omogućilo brzo odobravanje i pomoglo MSP-ovima i neprofitnim subjektima koji razvijaju lijekove. Ubrzat će se znanstvena ocjena i odobravanje lijekova (npr. EMA-ini postupci odobravanja trajat će 180 dana, čime će se doprinijeti smanjenju sadašnjeg prosjeka od oko 400 dana), a regulatorno opterećenje smanjit će se pojednostavnjenjem postupaka (npr. ukidanjem zahtjeva za produljenje odobrenja za stavljanje u promet u većini slučajeva te uvođenjem jednostavnijih postupaka za generičke lijekove) i digitalizacijom (npr. elektroničko podnošenje zahtjeva i elektroničke informacije o proizvodima). Zadržat će se najviši standardi kvalitete, sigurnosti i učinkovitosti za odobravanje lijekova.

·         Djelotvorni poticaji za inovacije: Regulatornom zaštitom u trajanju do najviše 12 godina za inovativne lijekove, u kombinaciji s postojećim pravima intelektualnog vlasništva, osigurat će se da Europa ostane privlačno mjesto za ulaganja i inovacije. Radi stvaranja jedinstvenog tržišta lijekova reformom će se postojeći sustav preusmjeriti s univerzalne regulatorne zaštite na djelotvorniji okvir poticaja za inovacije kojima se promiču i interesi javnog zdravlja. Kako bi se to postiglo, predlaže se minimalno razdoblje regulatorne zaštite od 8 godina koje se može produljiti u sljedećim slučajevima: ako se lijekovi stavljaju u promet u svim državama članicama, ako se njima odgovara na nezadovoljene medicinske potrebe, ako se provode usporedna klinička ispitivanja ili ako se razvije nova terapijska indikacija. Kombinacijom postojećih prava intelektualnog vlasništva i novih razdoblja regulatorne zaštite zaštitit će se i konkurentska prednost koju EU uživa zahvaljujući jednoj od najviših razina zaštite na svijetu kad je riječ o razvoju lijekova. Reformom će se poticati usmjeravanje istraživanja i razvoja na najveće potrebe pacijenata te pravodobniji i pravedniji pristup pacijenata lijekovima u cijeloj Uniji.

·         Rješavanje problema nestašica lijekova i osiguravanje sigurnosti opskrbe: Reformom se uvode novi zahtjevi za praćenje nestašica lijekova koje provode nacionalna tijela i EMA te jača koordinacijska uloga EMA-e. Povećat će se obveze poduzeća, što uključuje ranije izvješćivanje o nestašicama lijekova i povlačenju lijekova s tržišta te izradu i upravljanje planovima za sprečavanje nestašice. Sastavit će se popis ključnih lijekova na razini EU-a i procjenjivati slabosti lanca opskrbe tim lijekovima te pritom dati posebne preporuke o mjerama koje poduzeća i drugi dionici u lancu opskrbe trebaju poduzeti. Komisija može donijeti i pravno obvezujuće mjere radi jačanja sigurnosti opskrbe određenim ključnim lijekovima.

·         Bolja zaštita okoliša: Boljom provedbom postojećih okolišnih zahtjeva ograničit će se mogući negativni utjecaj lijekova na okoliš i javno zdravlje.

·         Suzbijanje antimikrobne otpornosti: Antimikrobna otpornost smatra se jednom od tri najveće prijetnje zdravlju u Uniji. Reformom se pružaju poticaji u obliku prenosivih vaučera poduzećima koja ulažu u nove antimikrobike koji mogu liječiti otporne patogene, čime se odgovara na problem tržišnog neuspjeha. Radi očuvanja učinkovitosti antimikrobika uvest će se i mjere i ciljevi za njihovu razboritu uporabu, uključujući prilagođeno pakiranje i obvezno izdavanje na recept.

Jačanje djelovanja EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje”

Antimikrobici su lijekovi od ključne važnosti. Međutim, zbog njihove prekomjerne i pogrešne uporabe tijekom godina povećala se antimikrobna otpornost, što znači da antimikrobici gube svoju učinkovitost, zbog čega je sve teže ili nemoguće liječiti infekcije. Stoga današnji paket uključuje i Prijedlog preporuke Vijeća koji sadržava dopunske mjere za borbu protiv antimikrobne otpornosti u području zdravlja ljudi, zdravlja životinja i okoliša u okviru takozvanog pristupa „jedno zdravlje”.

Prijedlogom se podupire razborita uporaba antimikrobika, preporučuju konkretni i mjerljivi ciljevi za smanjenje njihove uporabe i promiče visoka razina sprečavanja (posebno u bolnicama) i kontrole infekcija kod ljudi. Prijedlogom se poboljšava i informiranost javnosti, obrazovanje i osposobljavanje relevantnih djelatnika te potiče suradnja među dionicima iz svih relevantnih sektora.

Preporučeni ciljevi osmišljeni su uz potporu Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) uzimajući u obzir situaciju u pojedinim zemljama (razlike u razinama potrošnje antimikrobika i raširenosti ključnih otpornih patogena u državama članicama). Njima će se omogućiti i bolje praćenje napretka u narednim godinama.

Osim toga, Prijedlogom će se ojačati nacionalni akcijski planovi protiv antimikrobne otpornosti u okviru pristupa „jedno zdravlje”, poticati istraživanja i inovacije, pojačati nadzor i praćenje antimikrobne otpornosti i potrošnje antimikrobika, ojačati globalno djelovanje, pridonijeti osmišljavanju EU-ovih višedržavnih financijskih poticaja za poboljšanje pristupa antimikrobicima i potaknuti razvoj drugih medicinskih protumjera za borbu protiv antimikrobne otpornosti, kao što su cjepiva i brza dijagnostika.

Kontekst

Komisija je u studenome 2020. predstavila farmaceutsku strategiju za Europu, kojom se nastoji stvoriti farmaceutsko okruženje koje će biti otporno na buduće promjene i usmjereno na pacijente i u kojem industrija EU-a može inovirati, razvijati se i zadržati svoju poziciju globalnog predvodnika.

Farmaceutski ekosustav EU-a koji je otporan na krize, prilagođen današnjici i pripremljen na buduće izazove jedan je od središnjih stupova snažne europske zdravstvene unije i dopunjavat će druge važne inicijative, kao što su jačanje okvira EU-a za zdravstvenu sigurnost novim zakonodavstvom o prekograničnim prijetnjama zdravlju i većim ovlastima za zdravstvene agencije EU-a te uspostava Tijela za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA), europskog plana za borbu protiv raka i europskog prostora za zdravstvene podatke.

Strategijom je pokrenuta ambiciozna revizija postojećeg zakonodavstva o lijekovima, što predstavlja sveobuhvatan odgovor na trenutačne izazove s kojima se suočava farmaceutski sektor Unije.

Više informacija može se pronaći na slijedećim poveznicama:

Pitanja i odgovori o zakonodavstvu o lijekovima

Pitanja i odgovori o Preporuci o antimikrobnoj otpornosti

Informativni članak o stavljanju pacijenata u središte

Informativni članak o poticanju inovacija u farmaceutskoj industriji

                                                           Informativni članak o suzbijanju antimikrobne otpornosti

                                                           Farmaceutska strategija za Europu

                                                          Djelovanje EU-a u području antimikrobne otpornosti

                                                           Videozapis o reviziji zakonodavstva o lijekovima

U suradnji s centrom Europe Direct Karlovac i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Europskim potrošačkom centrom Hrvatske, u četvrtak 6. travnja 2023. održana je radionica „Zamke online shoppinga“.

Tijekom radionice sudionike se informiralo o njihovim pravima te izazovima prilikom kupovine putem interneta, te mogućnostima u slučaju kada su njihova potrošačka prava ugrožena koje je predstavila Danijela Marković Krstić, voditeljica Europskog potrošačkog centra Hrvatska pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Također, prošle godine na snagu je stupio novi Zakon o zaštiti potrošača te su se tako mogli čuti njegovi noviteti s naglaskom na prava potrošača prilikom kupovine proizvoda i usluga putem interneta.

Kako bi se osigurala veća razina zaštite potrošačkih prava prilikom prekogranične kupovine te povećalo povjerenje potrošača u jedinstveno EU tržište, Europska komisija je osigurala niz učinkovitih alata koji će osigurati da se EU potrošači, pa tako i hrvatski potrošači, osjećaju sigurno prilikom prekogranične kupovine na području Europske unije.

Više o Europskom potrošačkom centru Hrvatske gdje možete potražiti pomoć i savjet, za sve potrošače u Europi možete pogledati klikom na: https://www.ecc-croatia.hr/

Online kupnja ima brojne prednosti, ali i nedostatke, trend kupovine putem interneta raste, a danas većina mladih svoju kupnju obavlja upravo on line. Uzimajući u obzir da se približava blagdan Uskrsa te se posljedično povećava i potrošnja kako u trgovinama, tako i u web trgovinama.

Europe Direct Karlovac i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Europski potrošački centar Hrvatske organiziraju radionicu na temu „Zamke online shoppinga“ koja će se održati u četvrtak, 06. travnja 2023. s početkom u 11 sati, Ulica Jurja Haulika 14, Karlovac.

Cilj radionice je informirati potrošače o njihovim pravima te izazovima prilikom kupovine putem interneta, a korisne savjete te novitete vezane uz Zakon o zaštiti potrošača predstaviti će Danijela Marković Krstić, voditeljica Europskog potrošačkog centra Hrvatska pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Prijaviti se možete do 04. travnja 2023. putem linka: https://forms.gle/ovXQVitwnSfeyDkd6

Što je zapravo HAWaton, tko ga organizira, i što je rezultat natjecanja?
HAWaton je natjecanje koje promiče informacijsku pismenost i digitalne vještine mladih uz naglasak na očuvanje hrvatske digitalne baštine koji se održao 21. ožujka 2023. u Gimnaziji Karlovac. Natjecanje je nastalo u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac, povodom obljetnice rođenja hrvatskog autora Ivana Gorana Kovačića. Tako je ovo natjecanje prilika da Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ proslavi 60 godina otkako je dobila ime po ovom znamenitom autoru. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u organizaciji sudjeluje kroz odjele Hrvatskog arhiva weba (skraćeno HAW), Korisničke službe i Europski dokumentacijski centar NSK, a partneri u organizaciji HAWatona su Europe Direct Karlovac, Gimnazija Karlovac, i Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj.
Glavna tema HAWatona je „Ivan Goran Kovačić“, a natjecatelji će prikupljati mrežni sadržaj koji opisuju lik i djelo spomenutog pisca. Krajnji produkt HAWatona je izrada te objava digitalne tematske zbirke na Hrvatskome arhivu weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Sadržaj zbirke odnosit će se na lik i djelo spomenutog pisca, a upravo su sudionici HAWatona bili glavni stvaratelji sadržaja. Tematska zbirka bit će objavljena u otvorenom pristupu i na raspolaganju svim budućim istraživačima koje će zanimati život Ivana Gorana Kovačića.
U HAWatonu su se natjecali učenici tri razreda Gimnazije Karlovac, a pobjednici su bili oni koji su u zadanom roku prikupili najveći broj najtočnijeg mrežnog sadržaja o Ivanu Goranu Kovačiću. Pobjednici natjecanja su istaknuli kako im je natjecanje bilo poučno, ali i zabavno iskustvo, a dobili su i vrijedne nagrade, dok su ostali natjecatelji dobili utješne nagrade.

Povodom obljetnice rođenja hrvatskog autora Ivana Gorana Kovačića, Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu 21. ožujka 2023. godine organizira HAWaton – natjecanje gimnazijalaca u prikupljanju mrežnog sadržaja. Natjecanje će se održati u Gimnaziji Karlovac, a zadatak sudionika bit će pretraga, vrednovanje i odabir mrežnih stranica koje se odnose na lik i djelo Ivana Gorana Kovačića. Sudionici će u ograničenom vremenskom razdoblju prikupljati poveznice na mrežne stranice koristeći se računalima, a ujedno poštujući i kriterije odabira za katalogizaciju i arhiviranje u Hrvatskome arhivu weba.

Ovaj sudionički način učenja i prikupljanja informacija u koju je uključena šira javnost, a koju nadgledaju stručnjaci, naziva se građanskom znanošću, predstavlja razinu crowdsourcinga odnosno rad mnoštva.

Ciljevi HAWatona su:

• informacijsko opismenjivanje mladih
• poticanje razvoja digitalnih vještina
• razvijanje kritičkog promišljanja
• popularizacija digitalnih knjižničnih usluga
• promicanje koncepata masovne podrške u kontekstu građanske znanosti.

U HAWatonu će sudjelovati tri razreda Gimnazije Karlovac, a svaki razred dobit će jednog pobjednika odnosno osobu koja je u zadanom roku prikupila najveći broj najtočnijeg mrežnog sadržaja o Ivanu Goranu Kovačiću. Pobjednike HAWatona očekuju vrijedne nagrade koje će biti dodijeljene u školskoj knjižnici Gimnazije Karlovac istoga dana nakon nastave.

Krajnji produkt HAWatona bit će izrada i objava tematske zbirke „Ivan Goran Kovačić“ na Hrvatskome arhivu weba. Sadržaj zbirke odnosit će se na lik i djelo spomenutog pisca, a upravo će sudionici HAWatona biti glavni stvaratelji sadržaja. Tematska zbirka bit će objavljena u otvorenom pristupu i na raspolaganju svim budućim istraživačima koje će zanimati život Ivana Gorana Kovačića.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u organizaciji sudjeluje kroz odjele Hrvatskog arhiva weba (skraćeno HAW), Korisničke službe i Europski dokumentacijski centar NSK. Partneri u organizaciji HAWatona su Gimnazija Karlovac, Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj i Europe Direct Karlovac.

Ovo je događanje i prilika da Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ proslavi 60 godina otkako je dobila ime po ovom znamenitom autoru.

Dana, 07. ožujka 2023.  je s radom započeo unaprijeđeni Schengenski informacijski sustav (SIS). SIS je najveći sustav za razmjenu informacija za sigurnost i upravljanje granicama u Europi. Sadrži informacije o traženim ili nestalim osobama, državljanima trećih zemalja koji nemaju zakonsko pravo boravka u Uniji i izgubljenim ili ukradenim predmetima (npr. automobilima, vatrenom oružju, plovilima i osobnim ispravama).

Unaprijeđeni SIS temelj je najnaprednijeg sustava upravljanja granicama na svijetu. Zajedno sa sustavom ulaska/izlaska (EES) i europskim sustavom za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS), SIS je dio interoperabilne arhitekture.

Unaprijeđeni SIS poboljšava se kako bi uključivao nove kategorije upozorenja, biometrijske podatke kao što su otisci dlanova, otisci prstiju i evidencije o DNK za nestale osobe te dodatne alate za borbu protiv kriminala i terorizma. Poboljšanja su važna jer omogućuju preventivna upozorenja kako bi se zaštitile ranjive osobe i odvratile  nezakonite migracije. Cilj je tih poboljšanja pružiti potpunije i pouzdanije informacije za poboljšanje sigurnosti i upravljanja granicama.

Unaprijeđene značajke:

• Poboljšana razmjena informacija i suradnja:Putem SIS-a dijelit će se nove kategorije upozorenja i više podataka, čime će se osigurati dostupnost potpunijih i pouzdanijih informacija. Uvedena su jasnija pravila i poboljšane strukture za razmjenu informacija putem nacionalnih kontaktnih točaka (uredi SIRENE).
• Nove mogućnosti za lociranje i identifikaciju traženih osoba te jačanje kontrola na vanjskim granicama:Osim fotografija i otisaka prstiju, SIS će sadržavati i nove vrste biometrijskih podataka (otisci dlanova, otisci prstiju i dlanova te evidencija DNK za nestale osobe) i druge informacije za lociranje i identifikaciju osoba registriranih u sustavu.
• Dodatni alati za borbu protiv kriminala i terorizma:Nova upozorenja na obavijesnim provjerama omogućit će nacionalnim tijelima prikupljanje ciljanih informacija o osumnjičenicima za teška kaznena djela ili terorizam. Na primjer, identifikacijski dokumenti i informacije o automobilima kojima se koriste osumnjičenici pohranit će se u SIS-u. Postojat će upozorenja o „nepoznatim traženim osobama” koja će sadržavati samo otiske nepoznatih počinitelja s lokacija kaznenih djela terorizma ili teških kaznenih djela.
• Dodatni alati za zaštitu nestalih i ranjivih osoba:Nacionalna tijela moći će izdavati preventivna upozorenja u sustavu radi zaštite određenih kategorija ranjivih osoba (djeca kojima prijeti otmica ili potencijalnih žrtava terorizma, trgovanja ljudima, rodno uvjetovanog nasilja ili oružanih sukoba/zločina), uz postojeća upozorenja o nestalim osobama.
• Dodatni alati za sprečavanje nezakonitih migracija i odvraćanje od njih: Odluke o vraćanju bit će dio informacija koje se razmjenjuju u sustavu kako bi se poboljšala učinkovita provedba tih odluka. Države članice morat će unositi upozorenje u SIS svaki put kad izdaju odluku o vraćanju državljana treće zemlje koji nemaju zakonsko pravo boravka u EU-u, čime će im se omogućiti da aktivno prate izlazi li povratnik učinkovito s državnog područja EU-a. Time će se utrti put uzajamnom priznavanju odluka o vraćanju među državama članicama, u skladu s prijedlogom predsjednice von der Leyen uoči sastanka Europskog vijeća u veljači.
• Veća upotreba SIS-a u agencijama EU-a:Europol i nacionalna tijela nadležna za imigraciju sada imaju pristup svim kategorijama upozorenja u SIS-u. Operativnim timovima Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) odobren je pristup SIS-u (provedba je još u tijeku).

 

SIS ima stroge zahtjeve u pogledu kvalitete i zaštite podataka. Sustav sadržava samo podatke o osobama i predmetima koje traže zemlje EU-a i zemlje pridružene Schengenu. Nacionalna tijela nadziru primjenu pravila o zaštiti podataka u svojim zemljama, dok Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) prati kako se pravila o zaštiti podataka primjenjuju u središnjem sustavu kojim upravlja eu-LISA.

REPowerEU: energetske mjere ulaze u nacionalne planove oporavka
• Mjere za uštede, proizvodnju čiste energije, diversifikaciju opskrbe i potporu kućanstvima
• Države članice osigurat će više sredstava za prekogranične i višedržavne energetske projekte
• Nova pravila o transparentnosti za 100 krajnjih primatelja najviših iznosa sredstava

Odobreno je uključivanje mjera REPowerEU u nacionalne planove kako bi se povećala neovisnost o ruskim fosilnim gorivima, ubrzala zelena tranzicija i suzbilo energetsko siromaštvo.

S 535 glasova za, 63 protiv i 53 suzdržanih zastupnici su na plenarnoj sjednici potvrdili dogovor s Vijećem postignut u prosincu 2022. Prema njemu, države članice koje zatraže dodatna sredstva u sklopu izmijenjenog plana za oporavak i otpornost morat će uključiti mjere za uštedu energije, proizvodnju čiste energije i diversifikaciju opskrbe, kao što je predviđeno Unijinim programom REPowerEU.

Poticanje neovisnosti i borba protiv energetskog siromaštva

Novim pravilima retroaktivno će se obuhvatiti mjere od 1. veljače 2022., uz neka ograničena izuzeća. Zastupnici su osigurali da se tim mjerama podrže ulaganja u borbu protiv energetskog siromaštva i pruži potpora najranjivijim kućanstvima te malim, srednjim i mikropoduzećima.

Prekogranične mjere, transparentnost i klima

Zastupnici su uvjerili države članice da najmanje 30% rashoda u okviru plana REPowerEU namijene mjerama koje imaju višedržavnu dimenziju, koje rješavaju postojeće poteškoće u prijenosu, distribuciji i skladištenju energije te povećavaju prekogranične protoke, čak i ako ih provodi jedna EU članica.

Uz to, osigurali su uvođenje novih pravila o transparentnosti za 100 krajnjih primatelja najviših iznosa sredstava. Ta će se pravila primjenjivati na sve planove za oporavak i otpornost.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu” trebalo bi se primijeniti na poglavlja plana REPowerEU, uz privremena izuzeća za mjere kojima se vodi računa o neposrednim problemima EU-a u pogledu energetske sigurnosti, smanjuje potencijalna šteta po okoliš i ne ugrožavaju klimatski ciljevi Unije.

Financiranje

Parlament je osigurao da se dodatnih 20 milijardi EUR bespovratnih sredstava, koje je predložila Komisija, prikupi iz sljedećih izvora: 8 milijardi iz ranije dražbe nacionalnih emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS), a preostalih 12 milijardi iz Inovacijskog fonda. Osim toga, prihod ostvaren u okviru ETS-a ne može se upotrijebiti za ulaganja u fosilna goriva.

Više informacija dostupno je ovdje.

Izvješća potvrđuju da je jedinstveno tržište i dalje ključan alat za svladavanje trenutačnih izazova s kojima se Europa suočava i naglašavaju važnost stalnog poboljšanja njegova funkcioniranja, kao i važnost njegova učinka.

U sklopu obilježavanja obljetnice jedinstvenog tržišta Komisija je danas objavila Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu za 2022. Izvješća potvrđuju da je jedinstveno tržište i dalje ključan alat za svladavanje trenutačnih izazova s kojima se Europa suočava i naglašavaju važnost stalnog poboljšanja njegova funkcioniranja, kao i važnost njegova učinka u smislu povećane dodane vrijednosti za gospodarstvo EU-a.

Oba će izvješća poslužiti kao temelj za rasprave s državama članicama o jačanju jedinstvenog tržišta i za budući rad Komisije, kako bi se osiguralo da jedinstveno tržište ostvari svoj puni potencijal podupiranjem otpornosti i konkurentnosti europskoga gospodarstva.

U Godišnjem izvješću o jedinstvenom tržištu za 2023. analizira se integracija jedinstvenog tržišta i njegova pomoć Europi da prebrodi trenutačne geopolitičke napetosti, poboljša konkurentnost EU-a i podupre zelene i digitalne tranzicije našega gospodarstva.

Pregled stanja jedinstvenog tržišta za 2022. pokazuje koristi jedinstvenog tržišta za gospodarstvo EU-a. U njemu se daje detaljan pregled primjene pravila jedinstvenog tržišta EU-a u cijelom Europskom gospodarskom prostoru, s ciljem utvrđivanja načina za poboljšanje jedinstvenog tržišta. Pregled je usmjeren na napredak u provedbi prava EU-a, opće poslovne uvjete, integraciju jedinstvenog tržišta i druge glavne ciljeve politike kao što su rast i radna mjesta, otpornost, digitalno i zeleno gospodarstvo.

Glavni su zaključci izvješća sljedeći:

• Snažno jedinstveno tržište jača sposobnost Europe da se suoči s najvećim izazovima: Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištuza 2023. naglašava potrebu da se iskoristi snaga jedinstvenog tržišta kako bi se osigurala dostupnost ključne robe, usluga, vještina i kapitala koji su potrebni za usporednu tranziciju Europe. U njemu se utvrđuje da je potreban napredak u jačanju otpornosti lanaca opskrbe, rješavanju problema strateških ovisnosti, posebno kad je riječ o kritičnim sirovinama, poboljšanju integracije na tržište usluga i osiguravanju da Europa ima tehnologije i vještine za svladavanje tih izazova. U Pregledu stanja jedinstvenog tržišta pružaju se dodatni dokazi o dosad postignutim rezultatima u pogledu konkurentnosti, trgovine, gospodarske otpornosti i usporedne tranzicije te ističu područja u kojima su moguća poboljšanja. Pod tim se primjerice podrazumijeva smanjenje prepreka obavljanju zanimanja (npr. pružanju pravnih usluga) ili prekogranično priznavanje stručnih kvalifikacija (npr. turističkih vodiča), poboljšanje javnih i privatnih ulaganja, potpora MSP-ovima i ulaganje truda na nacionalnoj razini kako bi se poduprla usporedna tranzicija.
• Snažan potencijal digitalnih alata i podataka za poboljšanje upravljanja jedinstvenim tržištem: u ovom Godišnjem izvješću o jedinstvenom tržištu naglašava se činjenica da će novi pristupi, uključujući bolju upotrebu digitalne tehnologije i sustava e-uprave, kao što su, među ostalim, jedinstveni digitalni pristupnik i tehnički sustav „samo jednom”, dovesti do većeg povjerenja među nadležnim tijelima i smanjenja opterećenja za poduzeća i uprave.
• Jedinstveno tržište donosi sve veću dodanu vrijednost gospodarstvu EU-a: u Godišnjem izvješću o jedinstvenom tržištu i Pregledu stanja jedinstvenog tržišta ocjenjuju se koristi i povećana trgovina među državama članicama koje jedinstveno tržište omogućuje od njegova stvaranja. Pregled stanja pokazuje sve veću trgovinsku integraciju nakon pandemije bolesti COVID-19: u lipnju 2022. trgovina unutar EU-a činila je 60 % ukupne trgovine EU-a.
• Poduzeća imaju koristi od bolje provedbe pravila i općih uvjeta, ali i dalje postoje poteškoće: u Pregledu stanjautvrđeno je da se provedba i primjena pravila jedinstvenog tržišta poboljšavaju. To se odražava u manjem broju postupaka zbog povrede protiv država članica 2021., što je prvi put u posljednje četiri godine. Pregled stanja pokazuje i bolju upotrebu i primjenu nekoliko važnih alata jedinstvenog tržišta kao što su Informacijski sustav unutarnjeg tržišta, Direktiva o transparentnosti jedinstvenog tržišta, kao i povećanu upotrebu mreže SOLVIT, čime se pomaže u sprečavanju nastanka prepreka na jedinstvenom tržištu ili njihovu uklanjanju. Osim toga, poduzeća u većini država članica smatrala su da se regulatorno opterećenje smanjilo 2021., ali se suočavaju sa sve većim problemima u vezi sa zakašnjelim plaćanjima javnih tijela, posebno zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19.

Kontekst

Popratne analize iz godišnjih izvješća služit će kao temelj za Komunikaciju „Jedinstveno tržište nakon 30 godina” koju će Komisija objaviti u sljedećim tjednima.

Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu prvi je put objavljeno zajedno s ažuriranom industrijskom strategijom u svibnju 2021. U njemu je analizirano trenutačno stanje europskoga gospodarstva i ocijenjen napredak u provedbi europske industrijske strategije za 2020. Komisija danas objavljuje treće izdanje Godišnjeg izvješća o jedinstvenom tržištu, kojim se obilježava i 30. obljetnica jedinstvenog tržišta.

Pregled stanja jedinstvenog tržišta prvi je put objavljen 1997.  Izdanje Pregleda stanja jedinstvenog tržišta za 2022. sadržava osim tradicionalnih pokazatelja i nove pokazatelje poslovnog okruženja u pogledu sposobnosti administrativnog odgovora i regulatornog opterećenja, kao i informacije o pristupu uslugama i tržištima usluga, mobilnosti radne snage i pristupu financiranju. U njemu se izvješćuje i o drugim rezultatima ostvarenima na jedinstvenom tržištu koji se odnose na pokazatelje rasta, zapošljavanje i socijalne pokazatelje, integraciju robe i usluga, gospodarsku otpornost te digitalnu i zelenu tranziciju.

Više informacija

Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu za 2023.: trideset godina jedinstvenog tržišta

Pregled stanja jedinstvenog tržišta 2022.

Dana, 25. siječnja 2023. godine u prostorijama Europske komisije, Predstavništvu u Hrvatskoj održana je prezentacija na temu Novog europskog Bauhausa (NEB-a) u suradnji s Regionalnom energetsko-klimatskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA-om). Namjera je bila objasniti koje su mogućnosti za jedinice lokalne i regionalne samouprave i ostale potencijalne prijavitelje, te kako konkretno funkcionira postupak prijave.

Cilj inicijative Novog europskog Bauhausa je razviti kreativni i interdisciplinarni pokret kojim se europski zeleni plan povezuje sa svakodnevnim životom građana EU-a. Inicijativa se temelji na zajedničkom osmišljavanju u koje su izravno uključeni građani, stručnjaci, poduzeća i institucije.

Kao doprinos navedenom, na prezentaciji je istaknut jedinstven primjer projekta urbane regeneracije bivše vojarne Luščić u Karlovcu, službeno prijavljen kao “The Fantastic Forest Phenomenon” koji je konkurirao za nagradu Novi europski Bauhaus 2021. godine. Luščić bi tako bio prvo naselje u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe, u potpunosti energetski učinkovito i održivo, ali i prilagođeno i otporno na klimatske promjene uz zadržanu ugodnost života i stanovanja.

Važno je napomenuti kako je rok prijave na nagradni natječaj „Novi europski Bauhaus 2023“ do 31. siječnja 2023. Nagrade će se dijeliti do visine 30 000 EUR za ideje i projekte koji povezuju održivost, estetiku, uključivost – tri komplementarne vrijednosti Novog europskog Bauhausa.

Više informacija o Novom europskom Bauhausu Republike Hrvatske se može pronaći na platformi na slijedećem linku:  https://regea.org/nacionalna-platforma-za-novi-europski-bauhaus-republike-hrvatske/