OBILJEŽAVANJE DANA EUROPE

U organizaciji Europe Direct centra Karlovac i Javne ustanove Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije jučer, 9. svibnja, obilježen je Dan Europe. Prigodnom programu koji je održan u Glazbenom paviljonu u Karlovcu, uz domaćine županicu Martinu Furdek Hajdin, gradonačelnika Grada Karlovca Damira Mandića i ravnatelja JU Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije Vilka Klasan, nazočio je i Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev. Uz prigodne programe Glazbene škole Karlovac, građani Karlovca i Karlovačke županije imali su priliku pogledati i degustirati proizvode lokalnih OPG-ova na Mini zelenoj tržnici te izložbu učeničkih radova na temu „Hrvatski Euro“.

Nakon programa u centru Karlovca koji je bio namijenjen široj javnosti, županica Martina Furdek Hajdin, gradonačelnik Damir Mandić i ravnatelj JURRA-e Vilko Klasan sudjelovali su u Dijalogu s mladima vozeći se na Žitnoj lađi. Neke od tema Dijaloga bilo je poduzetništvo, otvaranje obrta nakon završetka školovanja te koji su to problemi s kojima se mladi danas suočavaju kada se moraju odlučiti koju srednju školu ili fakultet upisati. Moderator cjelokupnog događanja bio je mladi poduzetnik i Tik-Toker s područja Karlovačke županije, Dario Marčac, a o svojem iskustvu govorili su poduzetnici Iva Rukavina, Nick Vrnoga te mladi skladatelj i glazbenik Krešimir Klarić

Novi poziv na sudjelovanje

Novi poziv na sudjelovanje kako bi još više mladih moglo putovati – DiscoverEU

 

Inicijativa DiscoverEU koja osamnaestogodišnjacima omogućuje da istraže Europu putujući uglavnom vlakom otvara svoj prvi krug prijava 2022. Od sutra 7. travnja u podne do 21. travnja u podne mladi koji žive u zemljama sudionicama programa Erasmus+ moći će se prijaviti za jednu od 35 000 besplatnih putnih propusnica.

Ovogodišnji krug prijava u znaku je uključivanja inicijative DiscoverEU u program Erasmus+. Zahvaljujući toj promjeni i izvanrednim financijskim sredstvima odobrenima u okviru Europske godine mladih 2022. u ovoj će godini biti podijeljeno 70 000 putnih propusnica: u današnjem krugu prijava najavljeno je 35 000 propusnica, a dodatnih 35 000 predviđeno je za sljedeći krug prijava u listopadu. Integracija u program Erasmus+ otvara vrata i kandidatima iz Islanda, Lihtenštajna, Sjeverne Makedonije, Norveške, Srbije i Turske, kojima je ovo prva prilika za sudjelovanje.

Potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas izjavio je: „U sklopu inicijative DiscoverEU mladima se pruža više prilika za putovanje nego ikad prije. U Europskoj godini mladih stavljamo mlade u središte naše pozornosti. Dugujemo to jednoj čitavoj generaciji koja nije mogla putovati posljednje dvije godine. Puno sreće svima!“

Kandidati koji su uspješno ispunili kviz za odabir, rođeni između 1. srpnja 2003. i 30. lipnja 2004., moći će putovati Europom najviše 30 dana u razdoblju od 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2023. Oni koji navrše 18 godina u drugoj polovici godine moći će se prijaviti u sljedećem krugu prijava u listopadu.

Osim toga, dobitnici putne propusnice dobit će i DiscoverEU karticu za popuste. S tom novom karticom dobitnici će moći ostvariti više od 40 000 raznih popusta za javni prijevoz, kulturna događanja, smještaj, hranu, sportska događanja i druge usluge dostupne u svim zemljama koje ispunjavaju uvjete.

Kako bi se povećala dimenzija učenja u okviru inicijative DiscoverEU, nacionalne agencije programa Erasmus+ organizirat će informativne sastanke i susrete kako bi se mlade putnike pripremilo za putovanje i kako bi se olakšala razmjena iskustava. Cilj je inicijative DiscoverEU na tim sastancima promicati, među ostalim, rasprave o održivosti, kulturi i europskom identitetu. Poseban naglasak stavlja se na uključivanje. Sudionici s invaliditetom ili zdravstvenim problemima mogu dobiti pratnju tijekom putovanja. Osim putnih troškova, pruža se i dodatna individualna pomoć.

Komisija promiče održivo putovanje željeznicom. Iznimke su slučajevi u kojima mladi ne mogu u kontinentalni dio Europe doputovati vlakom prije početka njihova putovanja. Stoga su za mlade iz najudaljenijih regija, prekomorskih zemalja i područja, udaljenih područja i otoka dostupni posebni aranžmani.

Više informacija:

DiscoverEU

Europski portal za mlade

Predstavništvo u Hrvatskoj

Novi Europski Bauhaus (NEB)

Novi Europski Bauhaus (NEB) otvorena tri natječaja za projekte

Komisija je danas najavila tri nova poziva na podnošenje projekata kako bi novi europski Bauhaus postao stvarnost. Namijenjeni su pružanju pomoći građanima, gradovima i selima u detaljnoj integraciji projekta novog europskog Bauhausa u svojim zajednicama.

Prvi i drugi poziv, koje je pokrenuo Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), usmjereni su na aktivnosti uključivanja građana i zajedničko stvaranje javnih prostora s građanima. Projekti odabrani u okviru prvog poziva pomoći će građanima da usvoje održivije navike i razviju nove proizvode, usluge ili rješenja.

Također će pomoći članovima zajednice da postanu pokretači promjena. Projekti iz drugog poziva pozvat će lokalne aktere da u svojim idejama inspiriraju i promišljaju javne prostore u gradovima te urbanim i ruralnim područjima stvaranjem novih rješenja za budućnost.

Trećim i posljednjim pozivom pruža se tehnička pomoć malim i srednjim općinama koje nemaju kapacitete ni stručno znanje za prevođenje projektnih ideja povezanih s novim europskim Bauhausom.

Komisija će 7. travnja pokrenuti laboratorij za novi europski Bauhaus kao prostor za promišljanje i djelovanje u pogledu postupaka zajedničkog stvaranja i testiranja alata, rješenja i preporuka politika, kako je najavljeno u rujnu 2021.

Više informacija o pozivima potražite na poveznici.

Održana edukativna konferencija

Održana edukativna konferencija „Od plana za oporavak i otpornost prema energetskoj obnovi zgrada“ uoči prvog javnog poziva za energetsku obnovu zgrada u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost

Uoči prvog javnog poziva za energetsku obnovu zgrada u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, u partnerstvu s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i ZGRADOnačelnik.hr održalo je edukativnu konferenciju „Od plana za oporavak i otpornost prema energetskoj obnovi zgrada“.

Na konferenciji su predstavljene investicije i reforme u području obnove zgrada predviđene Planom za oporavak i otpornost kao i uvjeti potrebni za prijavu na javni poziv. Snimku cijele konferencije možete pogledati ovdje.

Uz državnu tajnicu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Sanju Bošnjak, na konferenciji su sudjelovali i viša ekonomska savjetnica u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, Judita Cuculić Župa, viši znanstveni suradnik u Institutu Hrvoje Požar Toni Borković, Domagoj Šešok ispred Udruga upravitelj, GSKG, Antonija Mlikota, predstavnica suvlasnika, Natko Bilić, Planetaris te drugi predstavnici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Tim je povodom viša ekonomska savjetnica u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, Judita Cuculić Župa izjavila: „Od ukupnog iznosa koji je na raspolaganju Hrvatskoj u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a riječ je o 6,3 milijarde eura u bespovratnim sredstvima, čak 40.3 % sredstava namijenjeno je investicijama i reformama koje će doprinijeti ostvarivanju klimatskih ciljeva.  Značajan dio toga čine ulaganja u energetsku obnovu zgrada koja će smanjiti emisije štetnih plinova, povećati kvalitetu života građana i omogućiti velike uštede na računima za energiju. Poziv za energetsku obnovu stambenih  zgrada, o kojem je bilo riječi na današnjoj radionici tek je početak ovog procesa.“

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine do kraja ožujka objavit će javni poziv kojim se pozivaju zainteresirani na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu stambenih zgrada neoštećenih u potresu. U tu svrhu osigurana su sredstva u iznosu od 300 milijuna kuna.

Danas, Europska unija je suočena s klimatskom i ekološkom krizom ali i s i krizom sigurnosti opskrbe plinom i ovisnosti o dobavljaču koji joj izričito prijeti. Stoga, provedba Europskog zelenog plana i prelazak na obnovljive izvore energije mora se ubrzati.

Energetska obnova zgrada, značajan je korak u tom smjeru. To je prvi korak ka smanjenju računa za potrošnju energije i odmak suvlasnika zgrade od rizika energetskog siromaštva. U skladu s ciljevima Europskog zelenog plana, a sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, Europska komisija sufinancira energetsku obnovu stambenih zgrada u Hrvatskoj, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

 

Aktivnosti EUROPE DIRECT KARLOVAC tijekom veljače 2022. godine

U sklopu međunarodnog dana sigurnijeg interneta, EUROPE DIRECT Karlovac nastavio je suradnju s Policijskom Upravom Karlovac te se pridružio organizaciji predstava „DISLIKE“ u nekoliko osnovnih škola Karlovačke županije. Djeci su podijeljeni prigodni materijali  i informativni letci  Centra za sigurnost Interneta (www.csi.hr). 10.02.2022.  posjetili smo Dom Vladimira Nazora u Karlovcu te pratili sve organizirane aktivnosti u sklopu međunarodnog dana sigurnijeg interneta.

Isto tako, tijekom  veljače 2022. godine Europe Direct Karlovac u suradnji sa Desk Kreativne Europe – Kultura pri Ministarstvu kulture i medija organizirao je online radionicu na temu: „Kako prijaviti projekt na natječaje programa Kreativna Europa – Kultura“. Interes za sudjelovanje su iskazale brojne osobe i organizacije iz cijele Hrvatske, što dokazuje i više od 150 prijava! Nadamo se brojnim projektnim prijavama.

16.02.2022. godine organizirali smo online raspravu, na temu uvođenja eura i posljedica za unutarnje tržište, sa zastupnicom u Europskom Parlamentu gđom Biljanom Borzan i učenicima Gimnazije Karlovac, Ekonomsko-turističke škole Karlovac te s Veleučilištem u Karlovcu. Prema anketi koju smo proveli tijekom online prezentacije, preko 50% anketiranih osoba je izjavilo kako su za uvođenja valute eura (sada ili kasnije), preko 20% izjasnilo se da su protiv, a 22 % su neodlučni. Zaključak rasprave bio je kako se kampanja informiranja o uvođenja eura treba znatno pojačati te da postoji više koristi nego negativnih posljedica u procesu prelaska na novu valutu. Anketa u prilogu:

[KARLOVAC] Kako prijaviti projekt na natječaje programa Kreativna Europa – Kultura?

Desk Kreativne Europe – Kultura pri Ministarstvu kulture i medija organizira online radionicu u suradnji s EUROPE DIRECT Karlovac (Javna ustanova Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije – JURRA) na temu: Kako prijaviti projekt na natječaje programa Kreativna Europa – Kultura? koja će se održati u utorak 8. veljače 2022. s početkom u 10:00h preko Zoom platforme.

Radionica je namijenjena svim zainteresiranim udrugama, institucijama i organizacijama koje su aktivne u kulturnim i kreativnim sektorima te su otvorene za europske suradnje.

Online radionica u trajanju od 2h pružit će kratak uvod u program EU Kreativna Europa – potprogram Kultura s naglaskom na natječaj za Europske projekte suradnje  čije otvaranje se očekuje 1. veljače 2022. godine. Nakon kratkog uvoda slijedi prezentacija  FTOP-a – Funding and tender opportunities portal  – centralnog portala EU za prijavu i financiranje projekata u okviru programa EU što će obuhvatiti provjeru i kreiranje PIC broja, a zatim će se pružiti uvid u prijavnicu, kriterije ocjenjivanja sa savjetima  i napomenama za ispunjavanje.

Sudjelovanje je moguće isključivo uz PRIJAVU, te će svakom sudioniku po prijavi biti poslan link za sudjelovanje.


PROGRAM

10:00 – 10:30 UVOD – program Kreativna Europa

10:30 – 10:40 Primjeri prakse

10:40 – 11:20 FTOP-a – Funding and tender opportunities portal 

11:55  Q&Q

Snažnija transnacionalna suradnja na području visokog obrazovanja

Vrijeme u kojem živimo obilježeno je velikim izazovima kojima je stanovništvo primorano baviti se. Klimatske promjene, digitalna transformacija, starenje stanovništva, globalna zdravstvena kriza i gospodarske posljedice koje povlači za sobom čine doprinos sveučilišta i drugih visokih učilišta potrebnijim sada nego ikada prije.

Sveučilišta i cijeli sektor visokog obrazovanja u jedinstvenom su položaju – na raskrižju su obrazovanja, istraživanja i inovacija, oblikuju održiva i otporna gospodarstva te čine Europsku uniju zelenijom, uključivijom i digitalnijom.

Donesenim dvjema novim inicijativama – europskom strategijom za sveučilišta i Komisijinim prijedlogom preporuke Vijeća o povezivanju za uspješnu europsku suradnju u području visokog obrazovanja – poduprijet će se sveučilišta u svom radu.

Europska strategija za sveučilišta – u Europi postoji gotovo 5000 visokih učilišta. U tercijarnom je obrazovanju 17,5 milijuna studenata i 1,35 milijuna predavača, a uz njih i 1,17 milijuna istraživača. Cilj je strategije poduprijeti sva sveučilišta u Europi i omogućiti im da se prilagođavaju promjenama, napreduju i doprinose otpornosti i oporavku Europe. U njoj se predlaže niz važnih mjera kako bi se europskim sveučilištima pružila potpora u postizanju zadanih ciljeva.

Jačanjem veza do učinkovite europske suradnje u području visokog obrazovanja – cilj je Komisijina prijedloga preporuke Vijeća omogućiti europskim visokim učilištima bližu i dublju suradnju kako bi se olakšala provedba združenih transnacionalnih obrazovnih programa i aktivnosti, kako bi se olakšalo udruživanje kapaciteta i resursa, ali i dodjeljivanje združenih akademskih ili stručnih naziva. Olakšat će se protok znanja i graditi će se čvršća veza između obrazovanja, istraživanja i inovativnih industrijskih zajednica. Cilj je posebno poduprijeti pružanje visokokvalitetnih mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve, s naglaskom na najpotrebnijim vještinama i kompetencijama u današnjim gospodarskim i društvenim uvjetima.

Koordinacija rada EU-a, država članica, regija, civilnog društva i sektora visokog obrazovanja neophodna je za ostvarenje europske strategije za sveučilišta. Komisija poziva Vijeće, države članice i sveučilišta na raspravu o izloženom planu politike te na zajednički rad na povećanju spremnosti sveučilišta na promjene u budućnosti.

O Komisijinu prijedlogu preporuke Vijeća o povezivanju za uspješnu europsku suradnju u području visokog obrazovanja raspravljat će se s državama članicama. Nakon što Vijeće donese iznesenu preporuku, Komisija će podupirati države članice i druge relevantne partnere u njezinoj provedbi.

Više info na: https://education.ec.europa.eu/document/commission-communication-on-a-european-strategy-for-universities

Izvor: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_22_365

Što nas čeka u 2022. godini?

Digitalna pitanja, javno zdravstvo i put prema klimatskoj neutralnosti među glavnim su temama Parlamenta za 2022. Evo što nas sve očekuje.

Konferencija o budućnosti Europe koja svim Europljanima pruža priliku da utječu na promjene u EU-u. Na temelju preporuka građana, konferencija treba donijeti zaključke u prvoj polovici 2022.

Digitalna transformacija jedan je od glavnih prioriteta EU-a. Europski parlament pomaže u oblikovanju politika kojima će se ojačati europski kapaciteti u području novih digitalnih tehnologija, otvoriti nove mogućnosti za poduzeća i potrošače, podržati zelena tranzicija EU-a i postići klimatska neutralnost do 2050., poduprijeti digitalne vještine građana i osposobljavanje radnika te pomoći u digitalizaciji javnih usluga, istodobno osiguravajući poštovanje temeljnih prava i vrijednosti.

Zdravstvo – u kontekstu pandemije COVID-19 zastupnici dogovaraju jačanje Europske agencije za lijekove (EMA) kako bi se povećala transparentnost kliničkih ispitivanja tijekom izvanrednog stanja te kako bi se sustav bolje nosio s nestašicom lijekova i medicinskih proizvoda.

Postizanje ugljične neutralnosti kroz smanjenje emisija, povećanje energija iz obnovljivih izvora te kroz održiva goriva. Sve to doprinijet će postizanju ugljične neutralnosti EU-a do 2050., a sve je to dio Komisijina paketa zakonodavnih predmeta o kojem će se raspravljati i glasati tijekom 2022.

Održive baterije – očekuje se dramatično povećanje upotrebe baterija u nadolazećim godinama jer su one ključne za električnu mobilnost i prijelaz na obnovljivu energiju. U okviru novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo i europske industrijske strategije Parlament će se baviti pravilima za održivu proizvodnju, primjenu i gospodarenje otpadom svih baterija na tržištu EU-a.

Pravedne plaće – u nadolazećim mjesecima Parlament je spreman započeti pregovore o pravilima za pravedne minimalne plaće u svim državama članicama EU-a. Zastupnici su u studenom pozdravili prijedlog Europske komisije te se pripremaju za pregovore s državama članicama. Prioritet Parlamenta je i smanjenje razlike u plaćama muškaraca i žena.

Planovi oporavka – zastupnici će nastaviti održavati sastanke s Komisijom kako bi se nadzirao napredak planova oporavka te kako bi se osiguralo da se novac posuđen na razini EU-a pametno troši.

Migracije – nastoje se uskladiti politike migracija, azila, integracije i upravljanja granicama diljem EU-a.

Izbor predsjednika Parlamenta – Parlament je na pola puta parlamentarnog saziva te će zastupnici u siječnju 2022. glasati o izboru predsjednika i potpredsjednika za sljedeće dvije i pol godine.

Posebni odbori – osim odbora za umjetnu inteligenciju i borbu protiv raka, još dva odbora dovršavaju svoj rad. Istražni odbor za zaštitu životinja u prijevozu odobrio je svoje izvješće u prosincu i ono će biti razmotreno na plenarnoj sjednici početkom godine. Posebni odbor za vanjsko upletanje u proljeće treba predložiti mjere za suzbijanje dezinformacija i drugih pokušaja narušavanja demokracije EU-a.

Europska godina mladih – 2022. je Europska godina mladih. Parlament pomaže u oblikovanju programa godišnjih aktivnosti te je zatražio da se uključe i mladi.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/news/en/headlines/eu-affairs/20211207STO18906/coming-up-in-2022-digital-issues-green-transition-health

Nova inicijativa Europske unije – dugoročna vizija za ruralna područja EU-a – ruralni pakt

Europska ruralna područja pružaju nam hranu, domove, radna mjesta i osnovne usluge ekosustava, dok se istovremeno se suočavaju i s jedinstvenim izazovima, uključujući demografske promjene, visok rizik od siromaštva i nedostatak pristupa osnovnim objektima.

Ruralna područja čine više od 341 milijun hektara, što je 83% ukupne površine EU-a u 2018. Poljoprivredna zemljišta, šume i prirodna područja čine gotovo 80 % površine EU-a.

30,6% stanovništva EU-a živi u ruralnim područjima; i to pretežito starija populacija. Ruralna i udaljenija područja imaju najniži udio stanovništva EU-a u dobnim skupinama mlađima od 50 godina.

 

Pri oblikovanju dugoročne vizije Komisija je prikupila stajališta ruralnih zajednica i poduzeća putem javnih savjetovanja i događanja pod vodstvom dionika. Tim je postupkom suradnje Komisija stvorila opsežnu viziju i sveobuhvatan ruralni akcijski plan kako bi se ruralnim zajednicama i poduzećima pomoglo da ostvare svoj puni potencijal u narednim desetljećima. Pojavila su se četiri komplementarna područja djelovanja koja su do 2040. utjelovila dugoročnu viziju snažnijih, povezanih, otpornih i prosperitetnih ruralnih područja.

Održavanje ili poboljšanje usluga javnog prijevoza i veza te produbljivanje digitalne infrastrukture ključni su za osiguravanje bolje povezanih ruralnih područja EU-a.

Očuvanje prirodnih resursa, obnova krajobraza, ekologizacija poljoprivrednih aktivnosti i skraćivanje lanaca opskrbe učinit će ruralna područja otpornijima na klimatske promjene, prirodne opasnosti i gospodarske krize.

Diversifikacija gospodarskih djelatnosti trebala bi se temeljiti na održivim lokalnim gospodarskim strategijama, uključujući mjere kojima se njihovo okruženje čini privlačnim za poduzeća i širenje digitalne pismenosti.

Ruralni pakt okvir je za suradnju među tijelima i dionicima na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Cilj mu je doprinijeti postizanju zajedničkih ciljeva dugoročne vizije za ruralna područja EU-a. Paktom se pokreće dugoročan proces. Njime se nastoji pojednostavniti interakcija s idejama i iskustvima kako bi se javnim tijelima, dionicima i građanima pomoglo da kombiniraju i povećaju napore u korist ruralnih područja.

Ruralni pakt razvit će se u suradnji sa svim dionicima koji, a Komisija će djelovati kao posrednik. Također će se nastojati surađivati sa svim europskim institucijama, nacionalnim i lokalnim tijelima, organizacijama dionika i građanima iz 27 država članica, uključujući žene i mlade, radi osmišljavanja i pridržavanja pakta.

Obrazac za sudjelovanje u ruralnom paktu dostupan je sljedećoj poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/RuralPact

Ovaj obrazac omogućuje tijelima i dionicima da se pridruže zajednici čiji su cilj jača, povezanija, otpornija i prosperitetnija ruralna područja u EU-u do 2040. Na konferenciji o ruralnom paktu u lipnju 2022. ta će zajednica odlučiti na koji način različita tijela i dionici mogu komunicirati, organizirati i pratiti dobrovoljne obveze te će viziju prenijeti u konkretne mjere.

 

Izvori: https://ec.europa.eu/regional_policy/en/newsroom/news/2021/12/20-12-2021-long-term-vision-for-rural-areas-launch-of-rural-pact?etrans=hr

https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/new-push-european-democracy/long-term-vision-rural-areas_hr

https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/new-push-european-democracy/long-term-vision-rural-areas/eu-rural-areas-numbers_hr?etrans=hr