REPowerEU: energetske mjere ulaze u nacionalne planove oporavka

REPowerEU: energetske mjere ulaze u nacionalne planove oporavka
• Mjere za uštede, proizvodnju čiste energije, diversifikaciju opskrbe i potporu kućanstvima
• Države članice osigurat će više sredstava za prekogranične i višedržavne energetske projekte
• Nova pravila o transparentnosti za 100 krajnjih primatelja najviših iznosa sredstava

Odobreno je uključivanje mjera REPowerEU u nacionalne planove kako bi se povećala neovisnost o ruskim fosilnim gorivima, ubrzala zelena tranzicija i suzbilo energetsko siromaštvo.

S 535 glasova za, 63 protiv i 53 suzdržanih zastupnici su na plenarnoj sjednici potvrdili dogovor s Vijećem postignut u prosincu 2022. Prema njemu, države članice koje zatraže dodatna sredstva u sklopu izmijenjenog plana za oporavak i otpornost morat će uključiti mjere za uštedu energije, proizvodnju čiste energije i diversifikaciju opskrbe, kao što je predviđeno Unijinim programom REPowerEU.

Poticanje neovisnosti i borba protiv energetskog siromaštva

Novim pravilima retroaktivno će se obuhvatiti mjere od 1. veljače 2022., uz neka ograničena izuzeća. Zastupnici su osigurali da se tim mjerama podrže ulaganja u borbu protiv energetskog siromaštva i pruži potpora najranjivijim kućanstvima te malim, srednjim i mikropoduzećima.

Prekogranične mjere, transparentnost i klima

Zastupnici su uvjerili države članice da najmanje 30% rashoda u okviru plana REPowerEU namijene mjerama koje imaju višedržavnu dimenziju, koje rješavaju postojeće poteškoće u prijenosu, distribuciji i skladištenju energije te povećavaju prekogranične protoke, čak i ako ih provodi jedna EU članica.

Uz to, osigurali su uvođenje novih pravila o transparentnosti za 100 krajnjih primatelja najviših iznosa sredstava. Ta će se pravila primjenjivati na sve planove za oporavak i otpornost.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu” trebalo bi se primijeniti na poglavlja plana REPowerEU, uz privremena izuzeća za mjere kojima se vodi računa o neposrednim problemima EU-a u pogledu energetske sigurnosti, smanjuje potencijalna šteta po okoliš i ne ugrožavaju klimatski ciljevi Unije.

Financiranje

Parlament je osigurao da se dodatnih 20 milijardi EUR bespovratnih sredstava, koje je predložila Komisija, prikupi iz sljedećih izvora: 8 milijardi iz ranije dražbe nacionalnih emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS), a preostalih 12 milijardi iz Inovacijskog fonda. Osim toga, prihod ostvaren u okviru ETS-a ne može se upotrijebiti za ulaganja u fosilna goriva.

Više informacija dostupno je ovdje.