Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u govoru o stanju Unije 14. rujna 2022. iznijela je glavne inicijative koje Komisija planira poduzeti u predstojećoj godini. Mnoge od njih odgovor su na preporuke građana i građanki u okviru Konferencije o budućnosti Europe.

Među ostalim, te inicijative uključuju:

• nastavak snažne potpore Ukrajini i Ukrajincima, među ostalim mobiliziranjem punog potencijala jedinstvenog tržišta EU-a;
• uvođenje mjera za potporu Europljanima u suočavanju s energetskom krizom;
• podupiranje poslovnog okruženja, posebno malih i srednjih poduzeća, kako bi se ojačala buduća konkurentnost Europe;
• smanjenje ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima i blisku suradnju s pouzdanim dobavljačima;
• daljnja ulaganja u obnovljivu energiju, posebice u vodik;
• globalno vodstvo u prilagodbi klimatskim promjenama i zaštiti prirode;
• nastavak zalaganja za demokraciju, u Uniji i širom svijeta, te za vladavinu prava.

Rješavanje problema visokih cijena energije i smanjenje računa za Europljane

Europa je već diversificirala opskrbu kako ne bi ovisila o Rusiji te se okrenula pouzdanim dobavljačima. Proširujemo obnovljive izvore energije, a naše zalihe plina za ovu zimu su na 84 % popunjenosti spremnika.

No sada moramo učiniti više kako bismo smanjili račune za energiju. U tu svrhu predlažemo sljedeće:

• Smanjenje potrošnje električne energije: Države članice EU-a trebale bi smanjiti svoju ukupnu potražnju za električnom energijom za najmanje 10 %, a vršnu potražnju za najmanje 5 %.
• Određivanje gornje granice prihoda za niže troškove proizvodnje energije: U ovakvim vremenima dobit se mora podijeliti i usmjeriti prema onima kojima je najpotrebnija. Time će se državama članicama EU-a omogućiti da prikupljaju i preusmjeravaju prihode onima kojima je to potrebno.
• Solidarni doprinos poduzeća u sektoru fosilnih goriva: Poduzeća u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija također su nedavno ostvarila golemu dobit. Privremenim solidarnim doprinosom za višak dobiti ostvaren 2022. državama članicama EU-a pomoglo bi se da izravno ublaže udarac.

 

Ključne nove inicijative za 2023. godinu

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poslala je 14. rujna i pismo namjere Roberti Metsoli, predsjednici Europskog parlamenta, i premijeru Češke, Petru Fiali, koja trenutačno predsjeda Vijećem. U njemu navodi mjere koje Komisija namjerava poduzeti sljedeće godine kroz zakonodavstva i druge inicijative.

1. Europski zeleni plan

• Revizija pravila EU-a o unutarnjem tržištu električne energije
• Prijedlog za osnivanje banke EU-a za vodik
• Revizija okvira EU-a za otpad radi smanjenja otpada, uključujući rasipanje hrane, i utjecaja gospodarenja otpadom na okoliš
• Zakonodavni prijedlog o biljkama proizvedenima određenim novim genomskim tehnikama
• Revizija zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja

2. Europa spremna za digitalno doba
   • Europski akt o kritičnim sirovinama
   • Paket mjera za pomoć MSP-ovima, uključujući Direktivu o kašnjenju u plaćanju
   • Inicijativa za virtualne svjetove, kao što je metaverzum
   • Paket za licenciranje patenata
   • Zakonodavni prijedlog o provjeri i registraciji azbesta u zgradama
   • Prijedlog za Europsku godinu vještina
3. Gospodarstvo u interesu građana
   • Preispitivanje u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.
   • Revizija sustava gospodarskog upravljanja
   • Zakonodavni prijedlog o drugom skupu novih vlastitih sredstava
   • Zakonodavni prijedlog o poslovanju u Europi: okvir za oporezivanje dobiti „BEFIT”
   • Pristup podacima u financijskim uslugama
   • Zakonodavni prijedlozi o uspostavi digitalnog eura
4. Snažnija Europa u svijetu
   • Svemirska strategija EU-a za sigurnost i obranu
   • Novi program za Latinsku Ameriku i Karibe
   • Ažuriranje Strategije pomorske sigurnosti EU-a
   • Ažuriranje režima sankcija u području ljudskih prava
5. Promicanje europskog načina života
   • Sveobuhvatni pristup mentalnom zdravlju
   • Priznavanje kvalifikacija državljana trećih zemalja
   • Zakonodavni prijedlog o digitalizaciji putnih isprava i olakšavanju putovanja
   • Revizija Direktive o suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece
   • Inicijativa o Akademiji vještina u području kibersigurnosti
6. Novi poticaj europskoj demokraciji
   • Paket mjera za obranu demokracije, uključujući inicijativu za zaštitu demokratske sfere EU-a od prikrivenog stranog utjecaja
   • Paket mjera za borbu protiv korupcije
   • Zakonodavni prijedlog o iskaznici EU-a za osobe s invaliditetom

Europska komisija predlaže hitnu tržišnu intervenciju kako bi se smanjili računi za građane 

 

Europska komisija predlaže hitnu intervenciju na europskim energetskim tržištima radi rješavanja problema nedavnog dramatičnog porasta cijena. Europska unija suočava se s posljedicama ozbiljne neusklađenosti između potražnje i opskrbe energijom, ponajprije zato što Rusija i dalje upotrebljava svoje energetske resurse kao oružje.

Kako bi se ublažio povećani pritisak na europska kućanstva i poduzeća, Komisija poduzima sljedeći korak u rješavanju tog pitanja predlaganjem izvanrednih mjera za smanjenje potražnje za električnom energijom – čime će se pridonijeti smanjenju troškova električne energije za potrošače – i mjera za preraspodjelu viška prihoda energetskog sektora krajnjim kupcima. To se nadovezuje na prethodno dogovorene mjere za skladištenje plina i smanjenje potražnje za plinom radi pripreme za nadolazeću zimu. Komisija nastavlja raditi i na poboljšanju likvidnosti operatora na tržištu, snižavanju cijene plina i dugoročnoj reformi modela tržišta električne energije.

Prvi odgovor na problem visokih cijena je smanjenje potražnje. To može utjecati na cijene električne energije i pridonijeti ukupnom smirivanju tržišta. Kako bi se usmjerilo na najskuplje sate potrošnje električne energije, kad proizvodnja električne energije na plin znatno utječe na cijenu, Komisija predlaže obvezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 % tijekom odabranih sati vršnih cijena. Države članice morat će utvrditi 10 % sati s najvišom očekivanom cijenom i smanjiti potražnju tijekom tih vršnih sati. Komisija također predlaže da države članice nastoje smanjiti ukupnu potražnju za električnom energijom za najmanje 10 % do 31. ožujka 2023. Same mogu odabrati odgovarajuće mjere za postizanje tog smanjenja potražnje, što može uključivati financijsku naknadu. Smanjenje potražnje u razdobljima vršnog opterećenja dovelo bi do smanjenja potrošnje plina za 1,2 milijarde kubičnih metara tijekom zime. Povećanje energetske učinkovitosti također je ključan dio ispunjavanja naših klimatskih obveza u okviru europskog zelenog plana.

Komisija predlaže i privremenu gornju granicu prihoda za „inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno za tehnologije s nižim troškovima kao što su obnovljivi izvori energije, nuklearna energija i lignit, koji mreži isporučuju električnu energiju po cijeni nižoj od cijene koju su odredili skuplji „marginalni” proizvođači. Ti inframarginalni proizvođači ostvaruju iznimne prihode uz relativno stabilne operativne troškove, jer su skupe elektrane na plin povećale veleprodajnu cijenu električne energije koju primaju. Komisija predlaže određivanje gornje granice prihoda inframarginalnih proizvođača u iznosu od 180 EUR/MWh. Time će se proizvođačima omogućiti da pokriju svoje troškove ulaganja i operativne troškove bez narušavanja ulaganja u nove kapacitete u skladu s našim energetskim i klimatskim ciljevima za 2030. i 2050. Prihode iznad gornje granice prikupljat će vlade država članica, a iskoristit će se za pomoć potrošačima energije da smanje svoje račune. Države članice koje trguju električnom energijom potiču se da u duhu solidarnosti sklope bilateralne sporazume o podjeli dijela inframarginalnih prihoda koje je država proizvodnje prikupila u korist krajnjih korisnika u državi članici s niskom razinom proizvodnje električne energije. Takvi sporazumi trebaju se sklopiti do 1. prosinca 2022. ako neto uvoz električne energije u državu članicu iz susjedne zemlje iznosi najmanje 100 %.

Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene djelatnostima u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda. Taj vremenski ograničen doprinos zadržao bi poticaje za ulaganja u zelenu tranziciju. Države članice prikupile bi ga na temelju dobiti iz 2022. koja je za najmanje 20 % veća od prosječne dobiti iz prethodne tri godine. Prihode bi prikupljale države članice i preusmjerile na potrošače energije, posebno na ranjiva kućanstva, teško pogođena poduzeća i energetski intenzivne industrije. Države članice mogu financirati i prekogranične projekte u skladu s ciljevima programa REPowerEU ili dio prihoda iskoristiti za zajedničko financiranje mjera za zaštitu radnih mjesta ili promicanje ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.

U okviru daljnje intervencije u pravila tržišta električne energije Komisija predlaže i proširenje paketa instrumenata za cijene energije koji je dostupan za pomoć potrošačima. Prijedlozima bi se prvi put omogućile regulirane cijene električne energije niže od razine troškova, a regulirane cijene proširile bi se i na mala i srednja poduzeća.

Kao što je predsjednica Komisije von der Leyen najavila pretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj u srijedu 7. rujna, Komisija će nastaviti raditi i na drugim načinima snižavanja cijena za europske potrošače i industriju te smanjenja pritiska na tržištu. Komisija će detaljno raspravljati s državama članicama o najboljim načinima smanjenja cijena plina, uz analizu različitih ideja o gornjim granicama cijena i jačanju uloge energetske platforme EU-a u poticanju sklapanja sporazuma o nižim cijenama s dobavljačima putem dobrovoljne zajedničke nabave. Komisija će nastaviti raditi i na alatima za poboljšanje likvidnosti na tržištu energetskih komunalnih poduzeća pretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj poveznici te preispitati privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama kako bi se osiguralo da se njime i dalje omogućuje državama članicama da pružaju potrebnu i razmjernu potporu gospodarstvu uz istodobno osiguravanje ravnopravnih uvjeta. Na izvanrednom sastanku Vijeća za energetiku 9. rujna ministri energetike država članica podržali su tekući rad Komisije u tim područjima.

Otvoreno natjecanje Europske komisije Juvenes Translatores za mlade prevoditelje  

 

Srednje škole u svim državama članicama EU-a od danas se mogu prijaviti na godišnje natjecanje u prevođenju Juvenes Translatores koje organizira Europska komisija. Kako bi njihove učenice i učenici dobili priliku u prevođenju se natjecati s vršnjacima iz cijelog EU-a, škole se na natjecanje prijavljuju putem interneta. Ove će se godine na natjecanju prevoditi tekstovi na temu „Mladi u Europi”.

Europski povjerenik za proračun i administraciju Johannes Hahn izjavio je: „Cilj je ovog natjecanja motivirati mlade za karijeru u prevođenju i promicati učenje jezika. 2022. je Europska godina mladih. Natjecanje će okupiti mlade iz različitih zemalja, potaknuti ih da njeguju ljubav prema jezicima i pomoći im da prevladaju prepreke među ljudima i kulturama. Omogućiti građanima međusobnu komunikaciju i razumijevanje, bez obzira na razlike, ključno je za procvat EU-a.“

Natjecatelji mogu odabrati kombinaciju bilo koja dva od 24 službena jezika EU-a, što daje 552 moguće jezične kombinacije. Sudjelovanje u natjecanju postupak je u dvije faze. U prvoj se fazi škole moraju prijaviti do 20. listopada 2022. u 12.00 sati po srednjoeuropskom vremenu, a nastavnici obrazac za prijavu mogu ispuniti na bilo kojem od 24 službena jezika EU-a.
Europska komisija će zatim u iduću fazu pozvati 705 škola, odabranih nasumično putem računala. Broj škola sudionica iz svake države članice jednak je broju zastupničkih mjesta koja ta država ima u Europskom parlamentu. Odabrane škole imenovat će zatim do pet učenica i učenika koji će sudjelovati na natjecanju. Učenice i učenici mogu imati bilo koje državljanstvo, ali moraju biti rođeni 2005. godine. Natjecanje će se zatim u svim odabranim školama sudionicama održati putem interneta 24. studenoga 2022.
Pobjednici, po jedan iz svake države članice, bit će proglašeni do veljače 2023. U proljeće 2023. oni će biti pozvani u Bruxelles na svečanu dodjelu nagrada, a tad će imati priliku upoznati profesionalne prevoditelje iz Komisije i saznati više o tom zanimanju i radu s jezicima.
Kontekst
Od 2007. Glavna uprava za pismeno prevođenje Europske komisije svake godine organizira natjecanje Juvenes Translatores (lat. „mladi prevoditelji”) koje za cilj ima poticati učenje stranih jezika u školama i omogućiti mladima da steknu dojam o tome kako je raditi kao prevoditelj. Natjecanje se organizira za sedamnaestogodišnje učenike srednjih škola, a održava se istovremeno u svim odabranim školama u cijelom EU-u. Natjecanje je prilika da se pokaže sva jezična raznolikost Unije, dok je neke od sudionika potaknulo da upišu studij jezika i postanu profesionalni prevoditelji.
Dodatne informacije

Internetske stranice Juvenes Translatores