Europska komisija predlaže hitnu tržišnu intervenciju kako bi se smanjili računi za građane 

 

Europska komisija predlaže hitnu intervenciju na europskim energetskim tržištima radi rješavanja problema nedavnog dramatičnog porasta cijena. Europska unija suočava se s posljedicama ozbiljne neusklađenosti između potražnje i opskrbe energijom, ponajprije zato što Rusija i dalje upotrebljava svoje energetske resurse kao oružje.

Kako bi se ublažio povećani pritisak na europska kućanstva i poduzeća, Komisija poduzima sljedeći korak u rješavanju tog pitanja predlaganjem izvanrednih mjera za smanjenje potražnje za električnom energijom – čime će se pridonijeti smanjenju troškova električne energije za potrošače – i mjera za preraspodjelu viška prihoda energetskog sektora krajnjim kupcima. To se nadovezuje na prethodno dogovorene mjere za skladištenje plina i smanjenje potražnje za plinom radi pripreme za nadolazeću zimu. Komisija nastavlja raditi i na poboljšanju likvidnosti operatora na tržištu, snižavanju cijene plina i dugoročnoj reformi modela tržišta električne energije.

Prvi odgovor na problem visokih cijena je smanjenje potražnje. To može utjecati na cijene električne energije i pridonijeti ukupnom smirivanju tržišta. Kako bi se usmjerilo na najskuplje sate potrošnje električne energije, kad proizvodnja električne energije na plin znatno utječe na cijenu, Komisija predlaže obvezu smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 % tijekom odabranih sati vršnih cijena. Države članice morat će utvrditi 10 % sati s najvišom očekivanom cijenom i smanjiti potražnju tijekom tih vršnih sati. Komisija također predlaže da države članice nastoje smanjiti ukupnu potražnju za električnom energijom za najmanje 10 % do 31. ožujka 2023. Same mogu odabrati odgovarajuće mjere za postizanje tog smanjenja potražnje, što može uključivati financijsku naknadu. Smanjenje potražnje u razdobljima vršnog opterećenja dovelo bi do smanjenja potrošnje plina za 1,2 milijarde kubičnih metara tijekom zime. Povećanje energetske učinkovitosti također je ključan dio ispunjavanja naših klimatskih obveza u okviru europskog zelenog plana.

Komisija predlaže i privremenu gornju granicu prihoda za „inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno za tehnologije s nižim troškovima kao što su obnovljivi izvori energije, nuklearna energija i lignit, koji mreži isporučuju električnu energiju po cijeni nižoj od cijene koju su odredili skuplji „marginalni” proizvođači. Ti inframarginalni proizvođači ostvaruju iznimne prihode uz relativno stabilne operativne troškove, jer su skupe elektrane na plin povećale veleprodajnu cijenu električne energije koju primaju. Komisija predlaže određivanje gornje granice prihoda inframarginalnih proizvođača u iznosu od 180 EUR/MWh. Time će se proizvođačima omogućiti da pokriju svoje troškove ulaganja i operativne troškove bez narušavanja ulaganja u nove kapacitete u skladu s našim energetskim i klimatskim ciljevima za 2030. i 2050. Prihode iznad gornje granice prikupljat će vlade država članica, a iskoristit će se za pomoć potrošačima energije da smanje svoje račune. Države članice koje trguju električnom energijom potiču se da u duhu solidarnosti sklope bilateralne sporazume o podjeli dijela inframarginalnih prihoda koje je država proizvodnje prikupila u korist krajnjih korisnika u državi članici s niskom razinom proizvodnje električne energije. Takvi sporazumi trebaju se sklopiti do 1. prosinca 2022. ako neto uvoz električne energije u državu članicu iz susjedne zemlje iznosi najmanje 100 %.

Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene djelatnostima u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda. Taj vremenski ograničen doprinos zadržao bi poticaje za ulaganja u zelenu tranziciju. Države članice prikupile bi ga na temelju dobiti iz 2022. koja je za najmanje 20 % veća od prosječne dobiti iz prethodne tri godine. Prihode bi prikupljale države članice i preusmjerile na potrošače energije, posebno na ranjiva kućanstva, teško pogođena poduzeća i energetski intenzivne industrije. Države članice mogu financirati i prekogranične projekte u skladu s ciljevima programa REPowerEU ili dio prihoda iskoristiti za zajedničko financiranje mjera za zaštitu radnih mjesta ili promicanje ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.

U okviru daljnje intervencije u pravila tržišta električne energije Komisija predlaže i proširenje paketa instrumenata za cijene energije koji je dostupan za pomoć potrošačima. Prijedlozima bi se prvi put omogućile regulirane cijene električne energije niže od razine troškova, a regulirane cijene proširile bi se i na mala i srednja poduzeća.

Kao što je predsjednica Komisije von der Leyen najavila pretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj u srijedu 7. rujna, Komisija će nastaviti raditi i na drugim načinima snižavanja cijena za europske potrošače i industriju te smanjenja pritiska na tržištu. Komisija će detaljno raspravljati s državama članicama o najboljim načinima smanjenja cijena plina, uz analizu različitih ideja o gornjim granicama cijena i jačanju uloge energetske platforme EU-a u poticanju sklapanja sporazuma o nižim cijenama s dobavljačima putem dobrovoljne zajedničke nabave. Komisija će nastaviti raditi i na alatima za poboljšanje likvidnosti na tržištu energetskih komunalnih poduzeća pretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj poveznici te preispitati privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama kako bi se osiguralo da se njime i dalje omogućuje državama članicama da pružaju potrebnu i razmjernu potporu gospodarstvu uz istodobno osiguravanje ravnopravnih uvjeta. Na izvanrednom sastanku Vijeća za energetiku 9. rujna ministri energetike država članica podržali su tekući rad Komisije u tim područjima.

Otvoreno natjecanje Europske komisije Juvenes Translatores za mlade prevoditelje  

 

Srednje škole u svim državama članicama EU-a od danas se mogu prijaviti na godišnje natjecanje u prevođenju Juvenes Translatores koje organizira Europska komisija. Kako bi njihove učenice i učenici dobili priliku u prevođenju se natjecati s vršnjacima iz cijelog EU-a, škole se na natjecanje prijavljuju putem interneta. Ove će se godine na natjecanju prevoditi tekstovi na temu „Mladi u Europi”.

Europski povjerenik za proračun i administraciju Johannes Hahn izjavio je: „Cilj je ovog natjecanja motivirati mlade za karijeru u prevođenju i promicati učenje jezika. 2022. je Europska godina mladih. Natjecanje će okupiti mlade iz različitih zemalja, potaknuti ih da njeguju ljubav prema jezicima i pomoći im da prevladaju prepreke među ljudima i kulturama. Omogućiti građanima međusobnu komunikaciju i razumijevanje, bez obzira na razlike, ključno je za procvat EU-a.“

Natjecatelji mogu odabrati kombinaciju bilo koja dva od 24 službena jezika EU-a, što daje 552 moguće jezične kombinacije. Sudjelovanje u natjecanju postupak je u dvije faze. U prvoj se fazi škole moraju prijaviti do 20. listopada 2022. u 12.00 sati po srednjoeuropskom vremenu, a nastavnici obrazac za prijavu mogu ispuniti na bilo kojem od 24 službena jezika EU-a.
Europska komisija će zatim u iduću fazu pozvati 705 škola, odabranih nasumično putem računala. Broj škola sudionica iz svake države članice jednak je broju zastupničkih mjesta koja ta država ima u Europskom parlamentu. Odabrane škole imenovat će zatim do pet učenica i učenika koji će sudjelovati na natjecanju. Učenice i učenici mogu imati bilo koje državljanstvo, ali moraju biti rođeni 2005. godine. Natjecanje će se zatim u svim odabranim školama sudionicama održati putem interneta 24. studenoga 2022.
Pobjednici, po jedan iz svake države članice, bit će proglašeni do veljače 2023. U proljeće 2023. oni će biti pozvani u Bruxelles na svečanu dodjelu nagrada, a tad će imati priliku upoznati profesionalne prevoditelje iz Komisije i saznati više o tom zanimanju i radu s jezicima.
Kontekst
Od 2007. Glavna uprava za pismeno prevođenje Europske komisije svake godine organizira natjecanje Juvenes Translatores (lat. „mladi prevoditelji”) koje za cilj ima poticati učenje stranih jezika u školama i omogućiti mladima da steknu dojam o tome kako je raditi kao prevoditelj. Natjecanje se organizira za sedamnaestogodišnje učenike srednjih škola, a održava se istovremeno u svim odabranim školama u cijelom EU-u. Natjecanje je prilika da se pokaže sva jezična raznolikost Unije, dok je neke od sudionika potaknulo da upišu studij jezika i postanu profesionalni prevoditelji.
Dodatne informacije

Internetske stranice Juvenes Translatores

Kohezijska politika Europske unije: Hrvatskoj devet milijardi eura od 2021. do 2027.

Hrvatska će u okviru sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti ukupno 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija te zelene i digitalne tranzicije. Ova će ulaganja pomoći u smanjenju regionalnih gospodarskih razlika i poboljšanju vještina, osposobljavanja i mogućnosti zapošljavanja. Sredstvima EU-a poticat će se i razvoj konkurentnog i inovativnog hrvatskog gospodarstva usmjerenog na izvoz.

Prema otpornom gospodarstvu s nultom stopom neto emisija ugljika. Hrvatska će za klimatske ciljeve izdvojiti gotovo 31 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 39 % sredstava iz Kohezijskog fonda. U konkretnim brojkama, 2,56 milijardi eura pomoći će u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije do 60 % u 2030., jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na klimatske promjene i biološke raznolikosti. U ostvarivanje potonjeg cilja uložit će se više od 650 milijuna eura. Nadalje, 179 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju ublažit će učinke zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje. Ovo će se postići dekarbonizacijom energetski intenzivnih industrija, jačanjem poduzetništva i ulaganjem u vještine radnika, diversifikacijom gospodarstva u najpogođenijim regijama, jačanjem suradnje između poduzeća i istraživačke zajednice te povećanjem mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada.

Jačanje gospodarske konkurentnosti i digitalizacije. Sredstvima u iznosu od 1,7 milijardi eura iz EFRR-a namijenjenima povećanju konkurentnosti i internacionalizaciji malih i srednjih poduzeća (MSP) i poboljšanju vještina zaposlenika poduprijet će se inovativna i pametna gospodarska preobrazba Hrvatske.

Smanjivanje regionalnih razlika. Ulaganja će se provesti na području cijele Hrvatske, uključujući njezine najsiromašnije dijelove; gotovo 500 milijuna eura namijenjeno olakšavanju industrijske tranzicije u hrvatskim regijama pridonijet će poboljšanju međunarodne konkurentnosti. Osim toga, 12 % sredstava iz EFRR-a bit će namijenjeno urbanom razvoju, a oko 3 % razvoju pametnih i održivih otoka. Veća potpora predviđena je i za planinska područja. Na taj će način fondovi EU-a pomoći svim dijelovima Hrvatske da dostignu gospodarski i socijalno razvijeniji glavni grad Zagreb i najrazvijenije regije EU-a.

Poboljšanje povezanosti. Gotovo milijarda eura namijenit će se za poboljšanje regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti u svim sektorima, uključujući razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne prometne mreže povezane s transeuropskom mrežom TEN-T, i omogućiti itekako potrebna poboljšanja nacionalne željezničke infrastrukture i daljnji napredak u pomorskom prometu u priobalju Hrvatske.

Socijalna uključenost, zapošljavanje, obrazovanje, osposobljavanje. Gotovo 2,5 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF +) i EFRR-a iskoristit će se za poticanje kvalitetnog zapošljavanja i za vještine, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge. Dobro osmišljena aktivna potpora zapošljavanju, posebno za žene, mlade i ranjive skupine, bit će popraćena poboljšanjem kapaciteta institucija na tržištu rada, kao što su javne službe za zapošljavanje, primjerice digitalizacijom. Ulaganja na svim razinama obrazovanja omogućit će konkretna poboljšanja u obrazovnom sustavu, nod rane skrbi za djecu do obrazovanja odraslih. Tim će se ulaganjima ojačati i usavršavanje i prekvalifikacija radi bolje usklađenosti s novim potrebama na tržištu rada i razvoju temelja za individualne račune za učenje. Riziku od siromaštva i socijalne isključenosti posebno su izložene starije osobe, žene i osobe s invaliditetom. Zbog toga će se temeljem strateškog mapiranja potreba osigurati znatna sredstva iz ESF-a + za ulaganje u sustav socijalne skrbi i prijelaz s institucijskih socijalnih usluga na socijalne usluge koje se pružaju u zajednici, posebno kad je riječ o pomoći osobama s invaliditetom, dugotrajnoj skrbi i pomoći za najpotrebitije. Sporazumom o partnerstvu osigurat će se potpora i za osposobljavanje medicinskog osoblja i jačanje sustava hitne medicinske pomoći i usluga telemedicine.

Održivo ribarstvo. Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uložit će se 244 milijuna eura u održivo ribarstvo i zaštitu morske bioraznolikosti i ekosustava u Jadranskom moru. Iz ovog će se fonda podupirati i razvoj održivih i niskougljičnih sektora akvakulture i prerade, gospodarska i društvena vitalnost ribarskih zajednica te provedba međunarodnog upravljanja oceanima. Sve podržane mjere pomoći će Hrvatskoj da doprinese ciljevima zajedničke ribarstvene politike, kao i ključnim prioritetima politike EU-a navedenima u europskom zelenom planu, strategiji „od polja do stola” i strategiji za bioraznolikost.

Izjave članova Kolegija
Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira izjavila je: Od pristupanja Hrvatske EU-u ulaganja u njezin uravnotežen razvoj u okviru kohezijske politike iznosila su 4 % hrvatskog BDP-a. Ta su ulaganja povećala njezinu konkurentnost, pomogla u otvaranju novih radnih mjesta i promicanju zelenijeg i digitalnijeg gospodarstva. Novim Sporazumom o partnerstvu za razdoblje 2021. – 2027. ovoj se državi članici osiguravaju dodatna sredstva kako bi nastavila svoj put prema gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji i razvoju.

Povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit dodao je: Ovaj Sporazum o partnerstvu ključan je korak Hrvatske prema ostvarenju nacionalnih socijalnih ciljeva za 2030., utvrđenih u skladu s akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Ističem stratešku usmjerenost ulaganja iz ESF-a +, koja potiču kvalitetno zapošljavanje, radnicima omogućuju da steknu vještine koje su im potrebne za snalaženje na današnjem i budućem tržištu rada i osiguravaju znatna financijska sredstva za ulaganja u socijalne usluge koje su ključne za socijalnu uključenost, među ostalim pomoć osobama s invaliditetom, zdravstvenu skrb i dugotrajnu
skrb.
Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je: Europsko plavo gospodarstvo stvara konkretne mogućnosti za obalne zajednice. Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu podupire inovativne projekte koji doprinose održivosti iskorištavanja morskih resursa, dekarbonizaciji našeg gospodarstva i zaštiti biološke raznolikosti. Ovim Sporazumom o partnerstvu potiče se zelena i digitalna tranzicija Hrvatske i pomaže u izgradnji niskougljičnih, održivih, inovativnih i otpornih sektora ribarstva i akvakulture u Jadranskome moru.”

Kontekst
Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom obuhvaća sredstva kohezijske politike (EFRR, ESF +, Kohezijski fond i FPT) i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA). Sporazum o partnerstvu utire put provedbi tih ulaganja na terenu. Njime su obuhvaćena četiri nacionalna programa: Program za konkurentnost i koheziju (EFRR i Kohezijski fond), Integrirani teritorijalni program (EFRR i FPT), Program za učinkovite ljudske resurse (ESF +) i program za EFPRA, koje tek treba donijeti. U okviru kohezijske politike i u suradnji s Komisijom svaka država članica priprema sporazum o partnerstvu, strateški dokument za programiranje ulaganja iz fondova kohezijske politike i fonda EFPRA tijekom višegodišnjeg financijskog okvira. U tom sporazumu, usmjerenom na prioritete EU-a, utvrđuju se strategija i prioriteti ulaganja koje je odredila država članica i navodi popis nacionalnih i regionalnih programa za provedbu na terenu, uključujući indikativnu godišnju dodjelu financijskih sredstava za svaki program.

Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom devetnaesti je takav po redu, a prethodili su mu sporazumi s Grčkom, Njemačkom, Austrijom, Češkom, Litvom, Finskom, Danskom, Francuskom, Švedskom, Nizozemskom, Poljskom, Bugarskom, Ciprom, Portugalom, Estonijom, Slovačkom, Italijom i Rumunjskom.

Više informacija

Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i NextGenerationEU

Pitanja i odgovori o EU-ovu zakonodavnom paketu za kohezijsku politiku za razdoblje 2021. – 2027.

Raščlamba sredstava dodijeljenih državama članicama u okviru kohezijske politike

Sporazumi o partnerstvu za razdoblje 2021. – 2027.

Otvorena podatkovna platforma za kohezijsku politiku

Dana 2.8.2022. godine smo u Kinu Plaški, u organizaciji Studija Europe, održali kratku interaktivnu radionicu za djecu i mlade na temu Europske unije i mogućnosti koje im se pružaju. U ugodnom i ležernom okruženju osnovnoškolcima i srednjoškolcima iz različitih dijelova Hrvatske pružene su inicijalne informacije o Europskoj uniji, novoj valuti koja nas očekuje te o europskim programima za mlade.

 

ODRŽANA INFORMATIVNA RADIONICA ZA PODUZETNIKE, OBRTNIKE I OPG-ove NA TEMU UVOĐENJA EURA KAO SLUŽBENE VALUTE

Kako nas još manje od šest mjeseci dijeli od dana kada euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj, dana 14. srpnja 2022. godine, u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Europe Direct-a Karlovac te Javne ustanove Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije održana je informativna radionica za poduzetnike, obrtnike i OPG-ove na temu uvođenja eura kao službene valute. Predavačice Branka Augustinović i Lucija Sušić iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Amalija Jurin iz Ministarstva financija sveobuhvatnim su prezentacijama prisutnima približile promjene koje će nastupiti uvođenjem eura, a direktno se tiču njihova poslovanja.
Amalija Jurin predstavila je glavne odrednice novog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH te kronologiju postupka uvođenja istog. Predavačica se osvrnula na najvažnije aktivnosti i promjene poslovnih procesa koji se očekuju u periodu do 5. rujna 2022. godine, kada započinje obvezno dvojno iskazivanje cijena. Također je naglašeno i što očekivati nakon 1. siječnja 2023. kada Hrvatska planira uvođenje eura, ali i od kolike je važnosti da se svi poslovni subjekti u Hrvatskoj na vrijeme pripreme za poslovanje u novoj službenoj valuti, posebno prema krajnjem potrošaču.
Branka Augustinović i Lucija Sušić prisutnima su predstavile Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, dokument čija je svrha pravovremeno informirati poslovne subjekte o potrebnim prilagodbama, potaknuti pravovremene pripreme za dvojno iskazivanje te koordinirati provođenje mjera za zaštitu potrošača.
Na radionici je pojašnjen i pojam Etičkog kodeksa kojim se utvrđuju načini postupanja poslovnih subjekata u svrhu pouzdanog i transparentnog uvođenja eura, s ciljem stvaranja povjerenja i sigurnog okruženja za potrošače te su svi poslovni subjekti pozvani da se pridruže ovoj inicijativi.
Više informacija o Etičkom kodeksu, donesenim Smjernicama i Uputama za prilagodbu, kao i najčešća pitanja i odgovori vezani uz uvođenje eura, moguće je pronaći na poveznici u nastavku:

https://mingor.gov.hr/smjernice-za-prilagodbu-gospodarstva-u-procesu-zamjene-hrvatske-kune-eurom/8652.

Poziv na informativnu radionicu o uvođenju eura

Šest mjeseci dijeli nas od dana kada euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj. Stoga, Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj i Javna ustanova Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije u sklopu provedbe projekta EUROPE DIRECT Karlovac organiziraju informativnu radionicu o uvođenju euru u četvrtak, 14. srpnja 2022. godine u 11 sati u dvorani Udruženja obrtnika Grada Karlovca, Ulica Jurja Haulika 14. Planirano trajanje radionice je sat i pol.

Proces uvođenja nove valute zahtjeva prilagodbe i promjene, kako poslovnih procesa tako i pravovremeno osposobljavanje djelatnika za rad u novoj službenoj valuti. Izrazito je važno ne podcijeniti opseg aktivnosti i prilagodbe koje je potrebno poduzeti kako bi se svaki poslovni subjekt pravovremeno pripremio za poslovanje u novoj službenoj valuti. Stoga, na radionici će biti predstavljene glavne odrednice postupka uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj koje su sadržane u krovnom Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22), zatim što je to Etički kodeks i zašto bi se poslovni subjekti koji su u direktnom odnosu s potrošačem trebali priključiti toj inicijativi. Prezentirat će se najvažnije aktivnosti i potrebne zakonske prilagodbe u postupku uvođenja eura za gospodarstvenike i tijela javne vlasti. Također, ukratko će biti predstavljena iskustva iz drugih zemalja članica gdje je euro zajednička valuta.

Na radionici će sudjelovati predstavnici Ministarstva financija te Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koji će odgovoriti na pitanja: Što uvođenje eura znači za poduzetnike (uključujući i obrte te OPG-ove), ali i regionalnu i lokalnu samoupravu?

Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže na radionici u Dvorani Udruženja obrtnika Grada Karlovca, u Karlovcu na adresi Ulica Jurja Haulika 14. Zbog organizacijskih potreba, prijavu sudjelovanja je potrebno izvršiti putem prijavnog obrasca Radionica o uvođenju eura (google.com).

OBILJEŽAVANJE EUROPSKOG DANA PARKOVA, MEĐUNARODNOG DANA BIORAZNOLIKOSTI I DANA ZAŠTITE PRIRODE RH 2022.

Europe Direct Karlovac u suradnji s Javnom ustanovom Natura Viva, Karlovačkom županijom, Gradom Karlovcem te Šumarskom i drvodjeljskom školom Karlovac, obilježila Europski dan parkova, Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode. Time smo stavili naglasak na Europski zeleni plan i vrlo bitnu strategiju EU o bioraznolikosti do 2030. godine.

Ovaj poseban dan za zaštitu prirode obilježen je, već tradicionalno, u našem Vrbanićevom perivoju postavljanjem kućica za ptice, šišmiše i vjeverice. Ovom aktivnošću želimo našim najmanjim stanovnicima perivoja da postanu stalni stanari našeg grada parkova.

Europski dan parkova osmišljen je za podizanje javne svijesti o važnosti zaštićenih područja u Europi. Inicijativa je pokrenuta 1999. godine od strane EUROPARC Federacije, a obilježava ga se u spomen na 24. svibnja 1909. kada je u Švedskoj proglašeno prvih 9 nacionalnih parkova u Europi.

Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u RH obilježava se svake godine 22. svibnja, a ove godine pod sloganom „Izgradnja zajedničke budućnosti za sav život“.

Vrbanićev perivoj zaštićen je kao spomenik parkovne arhitekture s ciljem očuvanja njegove krajobrazne, kulturne i biološke vrijednosti te je najvrjedniji perivoj u gradu Karlovcu, a ovom zajedničkom aktivnošću u Vrbanićevom perivoju želimo poslati jasnu poruku opredijeljenosti za identitet grada Karlovca kao grada parkova i želje da naš perivoj bude očuvan u smislu biološke raznolikosti odnosno vrsta i staništa, što je jedna od zadaća Javne ustanove NATURA VIVA.

U organizaciji Europe Direct centra Karlovac i Javne ustanove Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije jučer, 9. svibnja, obilježen je Dan Europe. Prigodnom programu koji je održan u Glazbenom paviljonu u Karlovcu, uz domaćine županicu Martinu Furdek Hajdin, gradonačelnika Grada Karlovca Damira Mandića i ravnatelja JU Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije Vilka Klasan, nazočio je i Voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev. Uz prigodne programe Glazbene škole Karlovac, građani Karlovca i Karlovačke županije imali su priliku pogledati i degustirati proizvode lokalnih OPG-ova na Mini zelenoj tržnici te izložbu učeničkih radova na temu „Hrvatski Euro“.

Nakon programa u centru Karlovca koji je bio namijenjen široj javnosti, županica Martina Furdek Hajdin, gradonačelnik Damir Mandić i ravnatelj JURRA-e Vilko Klasan sudjelovali su u Dijalogu s mladima vozeći se na Žitnoj lađi. Neke od tema Dijaloga bilo je poduzetništvo, otvaranje obrta nakon završetka školovanja te koji su to problemi s kojima se mladi danas suočavaju kada se moraju odlučiti koju srednju školu ili fakultet upisati. Moderator cjelokupnog događanja bio je mladi poduzetnik i Tik-Toker s područja Karlovačke županije, Dario Marčac, a o svojem iskustvu govorili su poduzetnici Iva Rukavina, Nick Vrnoga te mladi skladatelj i glazbenik Krešimir Klarić

Novi poziv na sudjelovanje kako bi još više mladih moglo putovati – DiscoverEU

 

Inicijativa DiscoverEU koja osamnaestogodišnjacima omogućuje da istraže Europu putujući uglavnom vlakom otvara svoj prvi krug prijava 2022. Od sutra 7. travnja u podne do 21. travnja u podne mladi koji žive u zemljama sudionicama programa Erasmus+ moći će se prijaviti za jednu od 35 000 besplatnih putnih propusnica.

Ovogodišnji krug prijava u znaku je uključivanja inicijative DiscoverEU u program Erasmus+. Zahvaljujući toj promjeni i izvanrednim financijskim sredstvima odobrenima u okviru Europske godine mladih 2022. u ovoj će godini biti podijeljeno 70 000 putnih propusnica: u današnjem krugu prijava najavljeno je 35 000 propusnica, a dodatnih 35 000 predviđeno je za sljedeći krug prijava u listopadu. Integracija u program Erasmus+ otvara vrata i kandidatima iz Islanda, Lihtenštajna, Sjeverne Makedonije, Norveške, Srbije i Turske, kojima je ovo prva prilika za sudjelovanje.

Potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas izjavio je: „U sklopu inicijative DiscoverEU mladima se pruža više prilika za putovanje nego ikad prije. U Europskoj godini mladih stavljamo mlade u središte naše pozornosti. Dugujemo to jednoj čitavoj generaciji koja nije mogla putovati posljednje dvije godine. Puno sreće svima!“

Kandidati koji su uspješno ispunili kviz za odabir, rođeni između 1. srpnja 2003. i 30. lipnja 2004., moći će putovati Europom najviše 30 dana u razdoblju od 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2023. Oni koji navrše 18 godina u drugoj polovici godine moći će se prijaviti u sljedećem krugu prijava u listopadu.

Osim toga, dobitnici putne propusnice dobit će i DiscoverEU karticu za popuste. S tom novom karticom dobitnici će moći ostvariti više od 40 000 raznih popusta za javni prijevoz, kulturna događanja, smještaj, hranu, sportska događanja i druge usluge dostupne u svim zemljama koje ispunjavaju uvjete.

Kako bi se povećala dimenzija učenja u okviru inicijative DiscoverEU, nacionalne agencije programa Erasmus+ organizirat će informativne sastanke i susrete kako bi se mlade putnike pripremilo za putovanje i kako bi se olakšala razmjena iskustava. Cilj je inicijative DiscoverEU na tim sastancima promicati, među ostalim, rasprave o održivosti, kulturi i europskom identitetu. Poseban naglasak stavlja se na uključivanje. Sudionici s invaliditetom ili zdravstvenim problemima mogu dobiti pratnju tijekom putovanja. Osim putnih troškova, pruža se i dodatna individualna pomoć.

Komisija promiče održivo putovanje željeznicom. Iznimke su slučajevi u kojima mladi ne mogu u kontinentalni dio Europe doputovati vlakom prije početka njihova putovanja. Stoga su za mlade iz najudaljenijih regija, prekomorskih zemalja i područja, udaljenih područja i otoka dostupni posebni aranžmani.

Više informacija:

DiscoverEU

Europski portal za mlade

Predstavništvo u Hrvatskoj

Novi Europski Bauhaus (NEB) otvorena tri natječaja za projekte

Komisija je danas najavila tri nova poziva na podnošenje projekata kako bi novi europski Bauhaus postao stvarnost. Namijenjeni su pružanju pomoći građanima, gradovima i selima u detaljnoj integraciji projekta novog europskog Bauhausa u svojim zajednicama.

Prvi i drugi poziv, koje je pokrenuo Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), usmjereni su na aktivnosti uključivanja građana i zajedničko stvaranje javnih prostora s građanima. Projekti odabrani u okviru prvog poziva pomoći će građanima da usvoje održivije navike i razviju nove proizvode, usluge ili rješenja.

Također će pomoći članovima zajednice da postanu pokretači promjena. Projekti iz drugog poziva pozvat će lokalne aktere da u svojim idejama inspiriraju i promišljaju javne prostore u gradovima te urbanim i ruralnim područjima stvaranjem novih rješenja za budućnost.

Trećim i posljednjim pozivom pruža se tehnička pomoć malim i srednjim općinama koje nemaju kapacitete ni stručno znanje za prevođenje projektnih ideja povezanih s novim europskim Bauhausom.

Komisija će 7. travnja pokrenuti laboratorij za novi europski Bauhaus kao prostor za promišljanje i djelovanje u pogledu postupaka zajedničkog stvaranja i testiranja alata, rješenja i preporuka politika, kako je najavljeno u rujnu 2021.

Više informacija o pozivima potražite na poveznici.