Vrijeme u kojem živimo obilježeno je velikim izazovima kojima je stanovništvo primorano baviti se. Klimatske promjene, digitalna transformacija, starenje stanovništva, globalna zdravstvena kriza i gospodarske posljedice koje povlači za sobom čine doprinos sveučilišta i drugih visokih učilišta potrebnijim sada nego ikada prije.

Sveučilišta i cijeli sektor visokog obrazovanja u jedinstvenom su položaju – na raskrižju su obrazovanja, istraživanja i inovacija, oblikuju održiva i otporna gospodarstva te čine Europsku uniju zelenijom, uključivijom i digitalnijom.

Donesenim dvjema novim inicijativama – europskom strategijom za sveučilišta i Komisijinim prijedlogom preporuke Vijeća o povezivanju za uspješnu europsku suradnju u području visokog obrazovanja – poduprijet će se sveučilišta u svom radu.

Europska strategija za sveučilišta – u Europi postoji gotovo 5000 visokih učilišta. U tercijarnom je obrazovanju 17,5 milijuna studenata i 1,35 milijuna predavača, a uz njih i 1,17 milijuna istraživača. Cilj je strategije poduprijeti sva sveučilišta u Europi i omogućiti im da se prilagođavaju promjenama, napreduju i doprinose otpornosti i oporavku Europe. U njoj se predlaže niz važnih mjera kako bi se europskim sveučilištima pružila potpora u postizanju zadanih ciljeva.

Jačanjem veza do učinkovite europske suradnje u području visokog obrazovanja – cilj je Komisijina prijedloga preporuke Vijeća omogućiti europskim visokim učilištima bližu i dublju suradnju kako bi se olakšala provedba združenih transnacionalnih obrazovnih programa i aktivnosti, kako bi se olakšalo udruživanje kapaciteta i resursa, ali i dodjeljivanje združenih akademskih ili stručnih naziva. Olakšat će se protok znanja i graditi će se čvršća veza između obrazovanja, istraživanja i inovativnih industrijskih zajednica. Cilj je posebno poduprijeti pružanje visokokvalitetnih mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve, s naglaskom na najpotrebnijim vještinama i kompetencijama u današnjim gospodarskim i društvenim uvjetima.

Koordinacija rada EU-a, država članica, regija, civilnog društva i sektora visokog obrazovanja neophodna je za ostvarenje europske strategije za sveučilišta. Komisija poziva Vijeće, države članice i sveučilišta na raspravu o izloženom planu politike te na zajednički rad na povećanju spremnosti sveučilišta na promjene u budućnosti.

O Komisijinu prijedlogu preporuke Vijeća o povezivanju za uspješnu europsku suradnju u području visokog obrazovanja raspravljat će se s državama članicama. Nakon što Vijeće donese iznesenu preporuku, Komisija će podupirati države članice i druge relevantne partnere u njezinoj provedbi.

Više info na: https://education.ec.europa.eu/document/commission-communication-on-a-european-strategy-for-universities

Izvor: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_22_365

Digitalna pitanja, javno zdravstvo i put prema klimatskoj neutralnosti među glavnim su temama Parlamenta za 2022. Evo što nas sve očekuje.

Konferencija o budućnosti Europe koja svim Europljanima pruža priliku da utječu na promjene u EU-u. Na temelju preporuka građana, konferencija treba donijeti zaključke u prvoj polovici 2022.

Digitalna transformacija jedan je od glavnih prioriteta EU-a. Europski parlament pomaže u oblikovanju politika kojima će se ojačati europski kapaciteti u području novih digitalnih tehnologija, otvoriti nove mogućnosti za poduzeća i potrošače, podržati zelena tranzicija EU-a i postići klimatska neutralnost do 2050., poduprijeti digitalne vještine građana i osposobljavanje radnika te pomoći u digitalizaciji javnih usluga, istodobno osiguravajući poštovanje temeljnih prava i vrijednosti.

Zdravstvo – u kontekstu pandemije COVID-19 zastupnici dogovaraju jačanje Europske agencije za lijekove (EMA) kako bi se povećala transparentnost kliničkih ispitivanja tijekom izvanrednog stanja te kako bi se sustav bolje nosio s nestašicom lijekova i medicinskih proizvoda.

Postizanje ugljične neutralnosti kroz smanjenje emisija, povećanje energija iz obnovljivih izvora te kroz održiva goriva. Sve to doprinijet će postizanju ugljične neutralnosti EU-a do 2050., a sve je to dio Komisijina paketa zakonodavnih predmeta o kojem će se raspravljati i glasati tijekom 2022.

Održive baterije – očekuje se dramatično povećanje upotrebe baterija u nadolazećim godinama jer su one ključne za električnu mobilnost i prijelaz na obnovljivu energiju. U okviru novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo i europske industrijske strategije Parlament će se baviti pravilima za održivu proizvodnju, primjenu i gospodarenje otpadom svih baterija na tržištu EU-a.

Pravedne plaće – u nadolazećim mjesecima Parlament je spreman započeti pregovore o pravilima za pravedne minimalne plaće u svim državama članicama EU-a. Zastupnici su u studenom pozdravili prijedlog Europske komisije te se pripremaju za pregovore s državama članicama. Prioritet Parlamenta je i smanjenje razlike u plaćama muškaraca i žena.

Planovi oporavka – zastupnici će nastaviti održavati sastanke s Komisijom kako bi se nadzirao napredak planova oporavka te kako bi se osiguralo da se novac posuđen na razini EU-a pametno troši.

Migracije – nastoje se uskladiti politike migracija, azila, integracije i upravljanja granicama diljem EU-a.

Izbor predsjednika Parlamenta – Parlament je na pola puta parlamentarnog saziva te će zastupnici u siječnju 2022. glasati o izboru predsjednika i potpredsjednika za sljedeće dvije i pol godine.

Posebni odbori – osim odbora za umjetnu inteligenciju i borbu protiv raka, još dva odbora dovršavaju svoj rad. Istražni odbor za zaštitu životinja u prijevozu odobrio je svoje izvješće u prosincu i ono će biti razmotreno na plenarnoj sjednici početkom godine. Posebni odbor za vanjsko upletanje u proljeće treba predložiti mjere za suzbijanje dezinformacija i drugih pokušaja narušavanja demokracije EU-a.

Europska godina mladih – 2022. je Europska godina mladih. Parlament pomaže u oblikovanju programa godišnjih aktivnosti te je zatražio da se uključe i mladi.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/news/en/headlines/eu-affairs/20211207STO18906/coming-up-in-2022-digital-issues-green-transition-health

Europska ruralna područja pružaju nam hranu, domove, radna mjesta i osnovne usluge ekosustava, dok se istovremeno se suočavaju i s jedinstvenim izazovima, uključujući demografske promjene, visok rizik od siromaštva i nedostatak pristupa osnovnim objektima.

Ruralna područja čine više od 341 milijun hektara, što je 83% ukupne površine EU-a u 2018. Poljoprivredna zemljišta, šume i prirodna područja čine gotovo 80 % površine EU-a.

30,6% stanovništva EU-a živi u ruralnim područjima; i to pretežito starija populacija. Ruralna i udaljenija područja imaju najniži udio stanovništva EU-a u dobnim skupinama mlađima od 50 godina.

 

Pri oblikovanju dugoročne vizije Komisija je prikupila stajališta ruralnih zajednica i poduzeća putem javnih savjetovanja i događanja pod vodstvom dionika. Tim je postupkom suradnje Komisija stvorila opsežnu viziju i sveobuhvatan ruralni akcijski plan kako bi se ruralnim zajednicama i poduzećima pomoglo da ostvare svoj puni potencijal u narednim desetljećima. Pojavila su se četiri komplementarna područja djelovanja koja su do 2040. utjelovila dugoročnu viziju snažnijih, povezanih, otpornih i prosperitetnih ruralnih područja.

Održavanje ili poboljšanje usluga javnog prijevoza i veza te produbljivanje digitalne infrastrukture ključni su za osiguravanje bolje povezanih ruralnih područja EU-a.

Očuvanje prirodnih resursa, obnova krajobraza, ekologizacija poljoprivrednih aktivnosti i skraćivanje lanaca opskrbe učinit će ruralna područja otpornijima na klimatske promjene, prirodne opasnosti i gospodarske krize.

Diversifikacija gospodarskih djelatnosti trebala bi se temeljiti na održivim lokalnim gospodarskim strategijama, uključujući mjere kojima se njihovo okruženje čini privlačnim za poduzeća i širenje digitalne pismenosti.

Ruralni pakt okvir je za suradnju među tijelima i dionicima na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Cilj mu je doprinijeti postizanju zajedničkih ciljeva dugoročne vizije za ruralna područja EU-a. Paktom se pokreće dugoročan proces. Njime se nastoji pojednostavniti interakcija s idejama i iskustvima kako bi se javnim tijelima, dionicima i građanima pomoglo da kombiniraju i povećaju napore u korist ruralnih područja.

Ruralni pakt razvit će se u suradnji sa svim dionicima koji, a Komisija će djelovati kao posrednik. Također će se nastojati surađivati sa svim europskim institucijama, nacionalnim i lokalnim tijelima, organizacijama dionika i građanima iz 27 država članica, uključujući žene i mlade, radi osmišljavanja i pridržavanja pakta.

Obrazac za sudjelovanje u ruralnom paktu dostupan je sljedećoj poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/RuralPact

Ovaj obrazac omogućuje tijelima i dionicima da se pridruže zajednici čiji su cilj jača, povezanija, otpornija i prosperitetnija ruralna područja u EU-u do 2040. Na konferenciji o ruralnom paktu u lipnju 2022. ta će zajednica odlučiti na koji način različita tijela i dionici mogu komunicirati, organizirati i pratiti dobrovoljne obveze te će viziju prenijeti u konkretne mjere.

 

Izvori: https://ec.europa.eu/regional_policy/en/newsroom/news/2021/12/20-12-2021-long-term-vision-for-rural-areas-launch-of-rural-pact?etrans=hr

https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/new-push-european-democracy/long-term-vision-rural-areas_hr

https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/new-push-european-democracy/long-term-vision-rural-areas/eu-rural-areas-numbers_hr?etrans=hr

Komisija je u svibnju 2020. predstavila strategiju „od polja do stola” kao jednu od ključnih mjera u okviru europskog zelenog plana. Strategijom se namjerava preusmjeriti postojeći prehrambeni sustav EU-a prema održivom modelu i doprinijeti postizanju klimatske neutralnosti do 2050.

Uzimajući u obzir sigurnost hrane i sigurnost opskrbe hranom kao prioritete, glavni su ciljevi strategije:

• osigurati dostatnu, cjenovno pristupačnu i hranjivu hranu unutar granica mogućnosti planeta
• prepoloviti upotrebu pesticida i gnojiva te prodaju antimikrobnih sredstava
• povećati količinu zemljišta namijenjenog za ekološku poljoprivredu
• promicati održiviju potrošnju hrane i zdravu prehranu
• smanjiti gubitak i rasipanje hrane
• suzbiti prijevare povezane s hranom u lancu opskrbe
• poboljšati dobrobit životinja.

S ciljem promoviranja strategije „Od polja do stola“ i važnosti vrednovanja održivosti, ali i samodostatnosti hrane u Europi; EUROPE DIRECT Karlovac je, u suradnji s Prirodoslovnom školom Karlovac, organizirao sadnju voćki. 10.11.2021. godine učenici su održali kratku demonstraciju sadnje voćke, nakon čega su, u sklopu praktične nastave, učenici zasadili sadnice jabuka, krušaka i šljiva; sve vrste koje su izuzetno pogodne za ovo područje. Poruka koju je Europe Direct Karlovac želio prenijeti jest ta kako je Europska strategija provediva i može se prenijeti na regionalnu i lokalnu razinu, a naša obaveza kao takva jest o tome informirati i poticati širu javnost, ali i ključne dionike na ovom području. Poseban naglasak stavlja se na mlade kao nositelje budućnosti!

Izvor: https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/from-farm-to-fork/

 

Dana 9. prosinca 2021. godine u Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu povodom predstave o cyberbullyingu pod nazivom (DIS)LIKE održana je konferencija za medije.

Predstavu su osmislili i izradili glumci Gradskog kazališta Zorin dom u Karlovcu, a namijenjena je učenicima i nastavnom osoblju te će tijekom prosinca ove godine biti predstavljena u osnovnim školama na području Karlovca i Duge Rese. Prva predstava planirana je za ponedjeljak 13. prosinca u OŠ “Vladimir Nazor” Duga Resa.
Predstava će biti realizirana uz potporu i suradnju Karlovačke županije s Gradskim kazalištem Zorin dom u Karlovcu i Policijskom upravom karlovačkom. Također su potporu provođenju ove aktivnosti dali i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Karlovac i Europe Direct centar Karlovac.
Sudjelovanjem u ovoj aktivnosti Policijska uprava karlovačka kroz preventivnu aktivnost sudjeluje u provođenju edukacije mladih na temu Sigurnost na internetu i društvenim mrežama, a radi podizanja svijesti društva i mladih o nasilju putem interneta i s ciljem smanjenja i suzbijanja takvog oblika nasilja.
Ideja za predstavu je došla da bi se na razumljiv način pokazalo djeci, ali i roditeljima, kako se sigurno ponašati na internetu. Ujedno je savjetovano da djeca ne stupaju u kontakt s nepoznatim osobama i da ne otvaraju nepoznate internetske stranice. Nadamo se kako će predstava polučiti dobar rezultat i da će osvijestiti djecu, kao i smanjiti mogućnost da postanu žrtve kaznenih djela.
Izvor:
https://karlovacka-policija.gov.hr/vijesti/najavljena-izvedba-predstave-o-cyberbullyngu-dis-like/33751

Javna ustanova Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije i ove se godine uključila u obilježavanje Dana otvorenih vrata EU projekata, manifestaciju koju od 20. do 30.11.2021. redovito organizira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Cilj održavanja “Dana otvorenih vrata EU projekata” je što široj javnosti predstaviti projekte koji su dali doprinos razvoju lokalnih zajednica u svim područjima života.

Zbog epidemioloških mjera, Javna ustanova Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije organizirala je snimanje televizijske emisije i u  suradnji s Trend televizijom organizirano snimanje tv debate, gdje je se govorilo o projektima koji se provode i pripremaju na području Karlovačke županije, te o njihovom doprinosu boljem životu građana i šire zajednice, krajnji cilj kohezijske politike Europske Unije.

U tv debati su sudjelovali županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin, gradonačelnik Karlovca Damir Mandić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković te zamjenik ravnatelja JURRA-e Krunoslav Kralj. Također, snimljeno je i više video materijala o nizu uspješno završenih projekata, od Pročiščivača otpadnih voda do Aquatike, kao i o projektima koji se provode ili su u pripremi/realizaciji kao što su  projekt Nikola Tesla poduzetnički centar, Regionalni centar kompetentnosti, te  projekt obnove kina Edison, obnove vrelovoda pa i strateški projekt budućnosti –  Geotermika. Također, govorilo se i o velikim državnim projektima koji će na ogulinskom i karlovačkom području građane dugoročno i sigurno zaštiti od poplava. Svoje viđenje o tome koliko je Karlovačka županija uspješna u povlačenju novca iz EU fondova u emisiji je dao i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol, koji je istaknuo kako Karlovačka županija izvrsno koristi europski novac i pritom realizira projekte koji su održivi i podižu kvalitetu života građana.

Poveznica na tv emisiju:
https://www.youtube.com/watch?v=-XQGkDc7OV8
Izvor: https://www.ra-kazup.hr/dani-otvorenih-vrata-eu-projekata/

Dana 09.12.2021. godine Europe Direct Karlovac, u suradnji s Udrugom Carpe Diem i Gimnazijom Karlovac, organizira u okviru „Konferencije o budućnosti Europe“ raspravu na temu: “Budućnost EU-a i ciljevi za Mlade – što ima tu za nas?”

Konferencija o budućnosti Europe predstavlja jedinstvenu i pravodobnu priliku da europski građani i građanke rasprave o izazovima i prioritetima Europe. Bez obzira na to otkuda ste i čime se bavite, ovo je prigoda da razmislite o tome kakvu budućnost želite za Europsku uniju.

Na debati će raspravljati učenici, mlada publika i predstavnici EU-institucija o važnosti inkluzivna društva – volontiranje, dobrobiti i utjecaj na mentalno zdravlje – teme koje su izrazito u fokusu; posebice zbog posljedica pandemije. Isto tako će se raspravljati o aktualnosti organizacija mladih, ali i o EU programima – kako poticati mlade da budu što bolje informirani o svim mogućnostima koje im se pružaju kroz EU programe i organizacije mladih i koja može biti njihova uloga u formiranju budućnosti Europske Unije.

Rasprava će biti kombiniranog tipa – online i uživo, vodeći računa o epidemiološkim mjerama.

Za sudjelovanje na raspravi online, molim da se prijavite na mail europedirectkarlovac@ra-kazup.hr do 8.12.2021

Više informacija o samoj raspravi dostupno je na sljedećoj poveznici: https://futureu.europa.eu/processes/Education/f/37/meetings/90586?locale=en

European Christmas Tree Decoration Exchange 2021 je projekt kulturne razmjene u kojem djeca osnovnoškolskog uzrasta izrađuju ukrase za božićno drvce, a koje će zatim slati u druge škole diljem Europe. Također se šalju i kratke prezentacije o tome kako se Božić slavi u njihovoj zajednici, a sve u svrhu upoznavanja i približavanja različitih kultura.

Koristi koje proizlaze iz same razmjene su te da se učenici upoznavaju s geografijom našeg kontinenta, ali i da se predstave kulturološke sličnosti i razlike. Kako sav materijal koji se šalje mora biti na engleskom jeziku, razvijaju se i jezične i informatičke sposobnosti.

Cilj projekta je da djeca osnovnih škola uče o ostalim zemljama Europe kroz zabavne i kreativne aktivnosti. Svaka škola obrazuje i svoje učenike o vlastitoj kulturi i tradicijama kroz izradu dekoracija te kroz sastavljanje informativnih brošura o svojoj regiji.

Rezultat razmjene trebalo bi biti božićno drvce okićeno pristiglim ukrasima, postavljeno na lokaciji gdje se što više ljudi može upoznati s tematikom Božića diljem Europe.

Europe Direct centri bili su zaduženi animirati škole da se prijave u što većem broju te je tako i Europe Direct Karlovac prijavio sedam osnovnih škola s područja Karlovačke županije u razmjenu.

Osnovna škola Banija, Osnovna škola Barilović, Područna škola Cerovac Vukmanički, Osnovna škola Cetingrad, Osnovna škola „Vladimir Nazor“ Duga Resa, Osnovna škola Grabrik te Osnovna škola Turanj izrazile su želju sudjelovati u razmjeni poklona. Škole su bile raspoređene u grupe od po 30 škola s područja cijele Europe te je svaka prijavljena morala izraditi po 29 paketa poklona.

Također smo školama omogućili i financijsku pomoć oko slanja samih paketa.

Plan je da svi ukrasi stignu školama do 06. prosinca 2021. godine kako bi se na vrijeme moglo okititi božićno drvce.

                    OŠ Banija                                                       OŠ Barilović                                                                      OŠ Cetingrad

                   OŠ Grabrik                                                  OŠ „Vladimir Nazor“ Duga Resa                          PŠ Vukmanićki Cerovac

Europski odbor regija (OR) glas je regija i gradova u Europskoj uniji (EU) koji predstavlja lokalne i regionalne vlasti iz cijele Europske unije i savjetuje u vezi s novim zakonskim propisima koji utječu na regije i gradove (70 % cjelokupnog zakonodavstva EU-a).

OR je politička skupština koja ima 329 članova i 329 zamjenskih članova iz svih zemalja EU-a (podijeljenih u političke klubove na čelu s predsjednikom) izabranih na lokalnoj ili regionalnoj razini (npr. gradonačelnici i načelnici općina ili predsjednici regija). Oni se okupljaju u Bruxellesu šest puta godišnje kako bi raspravljali o mišljenjima u vezi s predloženim zakonodavnim aktima i usuglasili se o rezolucijama u pogledu daljnjeg djelovanja EU-a.

Politički prioriteti 2020. – 2025 OR su:

Prioritet 1. – približiti Europu građanima: demokracija i budućnost EU-a

Preispitati način na koji demokracija danas funkcionira i na koji ju je način u budućnosti potrebno modernizirati kako bi Europska unija mogla učinkovitije odgovoriti na potrebe građana.

Prioritet 2. – usmjeravati temeljne društvene transformacije: izgraditi otporne regionalne i lokalne zajednice

Odgovoriti na velike transformacije s kojima se naše regije i gradovi danas suočavaju uz pomoć usklađenog, integriranog i lokalnog europskog pristupa.

Prioritet 3. – kohezija, naša temeljna vrijednost: lokalizirane politike EU-a

Staviti EU u službu građana i područja u kojima žive; kohezija nije novac već naša temeljna vrijednost EU-a.

Više informacija o ovogodišnjoj analizi stanja možete pronaći na: https://cor.europa.eu/hr/our-work/Pages/EURegionalBarometer-2021.aspx

Izvor: https://cor.europa.eu/hr/about/Pages/default.aspx