Europski tjedan mobilnosti kampanja je Europske komisije s ciljem unaprjeđenja kvalitete života građana u urbanim sredinama promovirajući alternativna i inovativna rješenja urbanog transporta. Obilježava se svake godine u danima od 16. do 22. rujna, a ovogodišnja tema odnosila se na uštedu goriva i energije općenito te se provodila pod sloganom „Krećimo se kvalitetnije – štedimo energiju!“ Cilj je potaknuti građane da pješačenjem, bicikliranjem i korištenjem alternativnih transportnih rješenja utječu na smanjenje potrošnje energije, smanjenje zagađenja okoliša ali i poboljšanje životnih uvjeta i zdravlja.

 

EU tjedan mobilnosti obilježili smo 20. rujna u suradnji s Gradom Karlovac, Gradskom knjižnicom „Ivan  Goran Kovačić“ Karlovac, Prometnom policijom grada Karlovca, i Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac koji je započeo zatvaranjem za promet Radićeve ulice od rotora na Rakovcu do križanja s OŠ Dragojla Jarnević od 8 do 12 sati, biclikiranjem Cikloknjižničara od Gradske knjižnice I. G. Kovačić do Aquatike. Zatim se razgledavala izložba dječjih radova na temu mobilnosti u prometu u Aquatici  a na info štandu Europe directa izložene su i tematske smjernice za 2023. odnosno brzi vodiči s temom „Štedimo energiju“ koji su podijeljeni svima nakon čega je održano predavanje za učenike 4. razreda Osnovne škole Braća Seljan o sigurnosti u prometu u suradnji s Prometnom policijom Karlovac. Kako bi provjerili koliko su pažljivo slušali predavanje uslijedio je kviz a najbolje tri ekipe osvojile su vrijedne poklone koje je osigurao Europe direct Karlovac.

Europskim danom bez automobila koji se obilježava 22. rujna završava Europski tjedan mobilnosti.

Klimatske promjene kojima svjedočimo, potreba štednje energenata, užurbani tempo života te briga o zdravlju naša su svakodnevnica. Nemojmo čekati samo Europski tjedan mobilnosti kako bismo sudjelovali u aktivnostima te razmislimo o načinu na koji se svatko od nas može uključiti i malim koracima utjecati na smanjenje zagađenja okoliša i poboljšanje životnih uvjeta i zdravlja.

 

„Trenutak je da mladoj generaciji pokažemo da možemo izgraditi kontinent na kojem možeš biti ono što jesi, voljeti koga želiš i biti ambiciozan koliko god želiš. Kontinent pomiren s prirodom, predvodnik u novim tehnologijama. Kontinent ujedinjen u slobodi i miru. Ovo je trenutak u kojem Europa još jednom odgovara na povijesni poziv.“

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije

 

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svojem je govoru o stanju Unije 13. rujna 2023. iznijela glavne prioritete i vodeće inicijative za sljedeću godinu, nadovezujući se na uspjehe i postignuća Europske unije u proteklim godinama.

Predložene inicijative

Europski zeleni plan

 

• europski paket za energiju vjetra
• klimatski cilj za 2040.
• inicijativa za otpornost vodoopskrbe

 

 

Europa spremna za digitalno doba

 

• akt EU-a o svemiru
• strategija za gospodarstvo povezano sa svemirskim podacima
• inicijativa za otvaranje europskih superračunala etičkim i odgovornim start-up poduzećima u području umjetne inteligencije

 

 

Gospodarstvo u interesu građana

• inicijativa EU-a za biotehnologiju i bioproizvodnju
• daljnji koraci nakon sastanka na vrhu u Val Duchesseu
• napredni materijali za vodeći položaj industrije
• inicijativa o pravilima o europskom radničkom vijeću

Snažnija Europa u svijetu

• jačanje partnerstva s Afrikom
• industrijska strategija za europsku obranu

 

 

Promicanje europskog načina života

• produljenje privremene zaštite za izbjeglice iz Ukrajine
• akcijski plan za borbu protiv trgovine drogom, uključujući europski savez luka
• ažuriranje pravnog okvira i jačanje suradnje u borbi protiv krijumčarenja migranata
• združena europska diploma

 

Novi poticaj europskoj demokraciji

• komunikacija o reformama i preispitivanjima politika prije proširenja
• preporuka Komisije o integriranim sustavima za zaštitu djece

 

 

 

Pismo namjere

Predsjednica von der Leyen poslala je i pismo namjere Roberti Metsoli, predsjednici Europskog parlamenta, te Pedru Sánchezu, premijeru Španjolske, koja trenutačno predsjeda Vijećem. U njemu navodi mjere koje Komisija namjerava poduzeti sljedeće godine kroz zakonodavstva i druge inicijative.

 

Za više informacija posjetite: https://state-of-the-union.ec.europa.eu/index_hr

Komisija je danas, 08. rujna 2023. godine uoči govora predsjednice von der Leyen o stanju Unije 13. rujna 2023., objavila pregled rada i postignuća tijekom protekle godine.

 

U ovoj sveobuhvatnoj publikaciji opisuju se djelovanja EU-a kao odgovor na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu i naša nastojanja da smanjimo ovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima, kao i napredak u području ostalih političkih prioriteta Komisije.

Navedene su mjere koje je Komisija poduzela za jačanje blagostanja i otpornosti EU-a u okviru instrumenata NextGenerationEU i RePowerEU kako bi se ubrzala provedba europskog zelenog plana i ostvarilo digitalno desetljeće Europe.

Sadržava i pregled suradnje EU-a s partnerima diljem svijeta, a posebno trgovinski program, kao i inicijative poduzete za jačanje stupova europske demokracije i izgradnju Unije ravnopravnosti.

Sve najnovije informacije o govoru o stanju Unije 2023. dostupne su na posebnoj internetskoj stranici SOTEU-a.

Komisija je danas odabrala 159 projekata koji će se financirati u okviru aktivnosti „jačanje kapaciteta u visokom obrazovanju” programa Erasmus+HR, kojom se podupire modernizacija i kvaliteta visokog obrazovanja u zemljama diljem svijeta. Ti projekti doprinijet će općem cilju jačanja međunarodne suradnje u području visokog obrazovanja, poboljšanja obrazovnih sustava i unapređenja rasta i blagostanja u svijetu.

U okviru projekata odabranih ove godine 2500 dionika u području visokog obrazovanja iz gotovo 130 zemalja (uključujući države članice EU-a) surađivat će na modernizaciji i internacionalizaciji visokog obrazovanja. Ukupan proračun za 2023. od 115,3 milijuna eura iskoristit će se, primjerice, za profesionalizaciju nastave matematike u središnjoj Africi, sveučilišni studij prava u području ravnopravnosti i jednakosti za ranjive skupine u Latinskoj Americi, studijske programe za održivo plavo gospodarstvo na južnom Sredozemlju i programe za poticanje korjenitih promjena u zdravstvenom obrazovanju u jugoistočnoj Aziji.

EU je ove godine izdvojio i dodatnih 5 milijuna eura za Ukrajinu radi financiranja opsežnog projekta u okviru programa Erasmus+. U sklopu tog projekta pod nazivom „DigiUni”, koji će trajati četiri godine, kreirat će se digitalna platforma za ukrajinska sveučilišta, koja će posebno koristiti studentima koji su morali pobjeći iz zemlje ili su interno raseljeni. Studentima upisanima na ukrajinska visoka učilišta omogućit će da nastave obrazovanje na ukrajinskom jeziku i prema ukrajinskom kurikulumu.

Inicijativa za jačanje kapaciteta u visokom obrazovanju u okviru programa Erasmus+ dio je aktivnosti kojima se potiče razmjena studenata i osoblja i podupire suradnja u području obrazovanja između Europe i ostatka svijeta.

Više informacija dostupno je na https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/IP_23_4007.

Organizacije civilnog društva, pojedinci i privatna poduzeća sada mogu prijaviti svoje neprofitne projekte za EGSO-ovu nagradu za potporu mentalnoj dobrobiti Europljana i Europljanki.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pokrenuo je 14. izdanje svoje Nagrade za civilno društvo. Kako bi nagradio kreativne i inovativne neprofitne projekte kojima se pomaže osobama s mentalnim bolestima i stvara okruženje poticajno za njihovu mentalnu dobrobit, bilo na individualnoj razini, bilo u okviru zajedničkih napora, EGSO je kao ovogodišnju temu odabrao mentalno zdravlje.

Izabrat će se najviše pet dobitnika koji će dobiti nagrade u ukupnoj vrijednosti d 50 000 eura.

Rok za prijavu je 30. rujna 2023. u 10 sati (po briselskom vremenu).

Svečanost dodjele nagrada vjerojatno će se održati tijekom EGSO-ovog tjedna civilnog društva u proljeće 2024.

Cilj je ove EGSO-ove vodeće Nagrade za civilno društvo podići svijest o iznimnom doprinosu civilnog društva stvaranju europskog identiteta i građanstva te promicanju zajedničkih vrijednosti koje jačaju europsku integraciju. Nagrada je svake godine usmjerena na drugu temu koja je u datom trenutku posebno važna za EU.

TKO SE MOŽE PRIJAVITI?

Prijaviti se mogu sve organizacije civilnog društva službeno registrirane u Europskoj uniji koje djeluju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. Prijaviti se mogu i osobe s boravištem u EU-u, kao i poduzeća koja su registrirana ili posluju u EU-u, pod uvjetom da su njihovi projekti isključivo neprofitni.

Birat će se samo one inicijative i projekti koji se provode u EU-u. Inicijative moraju biti ili već provedene ili u tijeku. Planirani projekti čija provedba nije počela do 30. rujna 2023. neće se uzimati u obzir.

Cjelokupan popis uvjeta i internetski obrazac za prijavu dostupni su na internetskoj stranici.

KOJE SU PROJEKTNE TEME PRIHVATLJIVE?

Da bi prijave bile prihvatljive, moraju se odnositi barem na jedno pitanje s popisa kriterija prihvatljivosti iz Pravila za 14. Nagradu EGSO-a za civilno društvo, koja su dostupna na relevantnoj internetskoj stranici EGSO-a.

Projekti se, među ostalim, mogu baviti prevencijom i borbom protiv psihosocijalnih rizika na radnom mjestu i promicanjem kulture potpore u radnom okruženju, informiranjem osoba izloženih riziku od mentalnih zdravstvenih problema, kriznim intervencijama i osiguravanjem individualiziranih usluga za mentalno zdravlje.

Mogu se baviti i potrebama povezanima s mentalnim zdravljem skupina u nepovoljnom položaju i starije populacije ili promicanjem mentalne dobrobiti djece i adolescenata rješavanjem problema kao što su upotreba i zloupotreba opojnih sredstava, kiberovisnost, nasilje među mladima i vršnjačko nasilje.

Projekti usmjereni na rad u zajednici kao što su osnaživanje lokalnih zajednica, stvaranje mreža za uključivanje zajednice i uspostava okruženja poticajnog za mentalno zdravlje također su prihvatljivi, a isto su tako prihvatljive i teme poboljšanja znanja o mentalnom zdravlju i borbe protiv stigmatizacije, koja ljude često odvraća od traženja pomoći.

EGSO se nada da će se Nagradom odati priznanje i predstaviti dosadašnji napori nedržavnih subjekata kako bi se pomoglo ljudima koji se bore s mentalnim zdravstvenim problemima. Ujedno želi potaknuti tekuće projekte i inspirirati nove te tako naglasiti doprinos koji ti projekti mogu dati suzbijanju eksplozije te tihe epidemije u EU-u.

Za prijavu kliknite ovdje.

VIŠE O TEMI OVOGODIŠNJE NAGRADE

Tijekom i nakon pandemije bolesti COVID-19 u Europi je došlo do dosad nezabilježenog porasta mentalnih bolesti i poremećaja. Tjeskoba i depresija bile su posebno raširene među starijim i ranjivim skupinama, a prije svega među mladima. Brojke pokazuju da se stopa simptoma depresije među osobama u dobi od 18 do 29 godina u nekoliko europskih zemalja više nego udvostručila.

Zbog velikog utjecaja problema s mentalnim zdravljem na stanovništvo EU-a, pri čemu se otprilike 4 % smrtnih slučajeva godišnje pripisuje poremećajima mentalnog zdravlja i bihevioralnim poremećajima, te zbog toga što izravni i neizravni troškovi problema mentalnog zdravlja čine gotovo 4 % BDP-a, mentalno zdravlje postalo je prioritet političkog programa EU-a.

I EGSO je u središte svojeg rada stavio mentalno zdravlje i pozvao na donošenje obvezujućeg zakonodavstva za sprečavanje psihosocijalnih rizika na radnom mjestu. Osim toga, zalaže se za jačanje europskih i nacionalnih mjera za promicanje mentalnog zdravlja.

Posvećujući svoju nagradu za 2023. toj vrlo važnoj temi, EGSO želi odati priznanje ključnoj ulozi civilnog društva u liječenju i prevenciji u području mentalnog zdravlja. Civilno društvo popunjava praznine u sustavu javnog zdravstva vodeći brigu o jedinstvenim potrebama ranjivih skupina. Svojom bliskom povezanošću s lokalnim zajednicama pruža i formalnu i neformalnu pomoć na terenu i dopire do stanovništva koje je često zanemareno.

PRETHODNA IZDANJA NAGRADE ZA CIVILNO DRUŠTVO

Godine 2022. EGSO je izvanredno dodijelio nagradu za dvije teme: mlade i Ukrajinu. Nagradom su 2021. nagrađeni projekti u području klime kojima se promiče pravedna tranzicija. EGSO je 2020. umjesto Nagrade za civilno društvo dodijelio jednokratnu Nagradu za građansku solidarnost posvećenu borbi protiv pandemije bolesti COVID-19. Još neke od prethodnih tema bile su rodna ravnopravnost i osnaživanje žena, europski identiteti i kulturna baština te migracije.

Organizacije civilnog društva, pojedinci i privatna poduzeća sada mogu prijaviti svoje neprofitne projekte za EGSO-ovu nagradu za potporu mentalnoj dobrobiti Europljana i Europljanki.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pokrenuo je 14. izdanje svoje Nagrade za civilno društvo. Kako bi nagradio kreativne i inovativne neprofitne projekte kojima se pomaže osobama s mentalnim bolestima i stvara okruženje poticajno za njihovu mentalnu dobrobit, bilo na individualnoj razini, bilo u okviru zajedničkih napora, EGSO je kao ovogodišnju temu odabrao mentalno zdravlje.

Izabrat će se najviše pet dobitnika koji će dobiti nagrade u ukupnoj vrijednosti od 50 000 eura.

Rok za prijavu je 30. rujna 2023. u 10 sati (po briselskom vremenu).

Svečanost dodjele nagrada vjerojatno će se održati tijekom EGSO-ovog tjedna civilnog društva u proljeće 2024.

Cilj je ove EGSO-ove vodeće Nagrade za civilno društvo podići svijest o iznimnom doprinosu civilnog društva stvaranju europskog identiteta i građanstva te promicanju zajedničkih vrijednosti koje jačaju europsku integraciju. Nagrada je svake godine usmjerena na drugu temu koja je u datom trenutku posebno važna za EU.

 TKO SE MOŽE PRIJAVITI?

Prijaviti se mogu sve organizacije civilnog društva službeno registrirane u Europskoj uniji koje djeluju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. Prijaviti se mogu i osobe s boravištem u EU-u, kao i poduzeća koja su registrirana ili posluju u EU-u, pod uvjetom da su njihovi projekti isključivo neprofitni.

Birat će se samo one inicijative i projekti koji se provode u EU-u. Inicijative moraju biti ili već provedene ili u tijeku. Planirani projekti čija provedba nije počela do 30. rujna 2023. neće se uzimati u obzir.

Cjelokupan popis uvjeta i internetski obrazac za prijavu dostupni su na našoj internetskoj stranici.

 KOJE SU PROJEKTNE TEME PRIHVATLJIVE?

Da bi prijave bile prihvatljive, moraju se odnositi barem na jedno pitanje s popisa kriterija prihvatljivosti iz Pravila za 14. Nagradu EGSO-a za civilno društvo, koja su dostupna na relevantnoj internetskoj stranici EGSO-a.

Projekti se, među ostalim, mogu baviti prevencijom i borbom protiv psihosocijalnih rizika na radnom mjestu i promicanjem kulture potpore u radnom okruženju, informiranjem osoba izloženih riziku od mentalnih zdravstvenih problema, kriznim intervencijama i osiguravanjem individualiziranih usluga za mentalno zdravlje.

Mogu se baviti i potrebama povezanima s mentalnim zdravljem skupina u nepovoljnom položaju i starije populacije ili promicanjem mentalne dobrobiti djece i adolescenata rješavanjem problema kao što su upotreba i zloupotreba opojnih sredstava, kiberovisnost, nasilje među mladima i vršnjačko nasilje.

Projekti usmjereni na rad u zajednici kao što su osnaživanje lokalnih zajednica, stvaranje mreža za uključivanje zajednice i uspostava okruženja poticajnog za mentalno zdravlje također su prihvatljivi, a isto su tako prihvatljive i teme poboljšanja znanja o mentalnom zdravlju i borbe protiv stigmatizacije, koja ljude često odvraća od traženja pomoći.

EGSO se nada da će se Nagradom odati priznanje i predstaviti dosadašnji napori nedržavnih subjekata kako bi se pomoglo ljudima koji se bore s mentalnim zdravstvenim problemima. Ujedno želi potaknuti tekuće projekte i inspirirati nove te tako naglasiti doprinos koji ti projekti mogu dati suzbijanju eksplozije te tihe epidemije u EU-u.

 Za prijavu kliknite ovdje.

 VIŠE O TEMI OVOGODIŠNJE NAGRADE

Tijekom i nakon pandemije bolesti COVID-19 u Europi je došlo do dosad nezabilježenog porasta mentalnih bolesti i poremećaja. Tjeskoba i depresija bile su posebno raširene među starijim i ranjivim skupinama, a prije svega među mladima. Brojke pokazuju da se stopa simptoma depresije među osobama u dobi od 18 do 29 godina u nekoliko europskih zemalja više nego udvostručila.

Zbog velikog utjecaja problema s mentalnim zdravljem na stanovništvo EU-a, pri čemu se otprilike 4 % smrtnih slučajeva godišnje pripisuje poremećajima mentalnog zdravlja i bihevioralnim poremećajima, te zbog toga što izravni i neizravni troškovi problema mentalnog zdravlja čine gotovo 4 % BDP-a, mentalno zdravlje postalo je prioritet političkog programa EU-a.

I EGSO je u središte svojeg rada stavio mentalno zdravlje i pozvao na donošenje obvezujućeg zakonodavstva za sprečavanje psihosocijalnih rizika na radnom mjestu. Osim toga, zalaže se za jačanje europskih i nacionalnih mjera za promicanje mentalnog zdravlja.

Posvećujući svoju nagradu za 2023. toj vrlo važnoj temi, EGSO želi odati priznanje ključnoj ulozi civilnog društva u liječenju i prevenciji u području mentalnog zdravlja. Civilno društvo popunjava praznine u sustavu javnog zdravstva vodeći brigu o jedinstvenim potrebama ranjivih skupina. Svojom bliskom povezanošću s lokalnim zajednicama pruža i formalnu i neformalnu pomoć na terenu i dopire do stanovništva koje je često zanemareno.

 

PRETHODNA IZDANJA NAGRADE ZA CIVILNO DRUŠTVO

Godine 2022. EGSO je izvanredno dodijelio nagradu za dvije teme: mlade i Ukrajinu. Nagradom su 2021. nagrađeni projekti u području klime kojima se promiče pravedna tranzicija. EGSO je 2020. umjesto Nagrade za civilno društvo dodijelio jednokratnu Nagradu za građansku solidarnost posvećenu borbi protiv pandemije bolesti COVID-19. Još neke od prethodnih tema bile su rodna ravnopravnost i osnaživanje žena, europski identiteti i kulturna baština te migracije.

Kontakt za dodatne informacije:

Odjel za medije EGSO-a – Laura Lui
+ 32 (0)2 546 91 89

Europe Direct Karlovac i Javna ustanova Regionalna razvojna agencije Karlovačke županije u suradnji s brojnim partnerima organizirali su niz događanja povodom obilježavanja 10 godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji te 10. rođendan Europe Directa Karlovac. Europe Direct Karlovac je započeo s radom 29. listopada 2013., kao prvi u Hrvatskoj i 500. u Europskoj uniji.

Donosimo pregled na koji način smo obilježili velikih deset.

Obilježavanje smo započeli 01. 07., gdje smo se na poziv organizatora, udruge „ANNO ’93“ iz Beča koja okuplja tamošnje Hrvate, pridružili programu. Svečano obilježavanje 10 godina Republike Hrvatske u Europskoj uniji je održano na graničnom prijelazu Jurovski Brod – Metlika susretom dvoje bivših premijera Republike Hrvatske i Republike Slovenije, Jadranke Kosor i Boruta Pahora.

U suradnji sa našim dugogodišnjim partnerima Kinoklubom Karlovac i Carpe Diem, 06. srpnja sudjelovali smo na Festivalu dobre zabave ArtiKa, u sklopu kojeg su održane razne radionice, lutkarska predstava za djecu „Budi cool – volontiraj!“ udruge IKS Petrinja te „Književnici svome gradu“ članova Književnog kruga Karlovac. Na KA kvizu by Dražen Cukina, sa pitanjima o gradu Karlovcu i Europskoj uniji, sudjelovalo je osamnaest ekipa, a prigodne nagrade za prva tri mjesta osigurali smo sa Carpe Diem. Nakon kviza i dodjela nagrada pobjednicima uslijedila je projekcija europskog filma „Noćni putnici“.

Svečano obilježavanje deset godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj Uniji i deseti rođendan Europe Direct Karlovac održano je u JU Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac 10. srpnja. Pripremili smo izložbu “10 projekata KŽ za 10 godina RH u EU”, gdje smo prikazali 10 uspješno provedenih projekata s područja Karlovačke županije financiranih sredstvima EU fondova. Projekti koji su bili u sklopu izložbe su: Susret s rijekom, Vodene tajne Slunja, Atrij znanja, STREAM – Strategic Development of flood management, Nikola Tesla Poduzetnički centar, Promicanje održivog razvoja Značajnog krajobraza Baraćeve špilje, Grain Trade Route/Žitni put, Kupa-Sava, Centar za posjetitelje Ivanina kuća bajke, Slatkovodni akvarij i muzej rijeka – Kaquarium, RCK – STRuKA i RCK – KaRijERA. Odabranim projektima željeli smo podsjetiti naše goste i sugrađane o važnosti i benefitima članstva u Europskoj uniji. Također smo, u suradnji sa Veleposlanstvom Republike Irske, postavili izložbu „50 godina Irske u EU“, kako bismo naše sugrađane upoznali sa bogatom poviješću Irske, koja se mogla razgledati od 07.-12.07. u Zelenoj knjižnici Aquatike.

O samim počecima Europe Directa su nam pričale Marijana Tomičić i Eva Maria Sobotik Pavan koje su ga dovele u Karlovac. O sadašnjosti te važnosti Europe directa Karlovac za budućnost kao i benefitima članstva u Europskoj uniji svoja razmišljanja su nam prenijeli o.d. ravnatelja JURRA-e dr.sc. Vilko Klasan, gradonačelnik Karlovca Damir Mandić i županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin. Nakon razgledavanja izložbi nastavili smo druženje sa dugogodišnjim partnerima i suradnicima te predstavnicima lokalnih medija. Željeli bismo se ovim putem još jednom zahvaliti svim partnerima i veselimo se budućoj suradnji i svladavanju nadolazećih izazova.

Veliko finale obilježavanja velikih 10 godina je bio fenomenalni koncert Matije Cveka & The Funkensteinsa u Glazbenom paviljonu u sklopu Zvjezdanog ljeta u Karlovcu, koji je oduševio mnogobrojnu publiku. Koncert je bio poklon našim sugrađanima i njihovim gostima te smo na taj način proslavili zajednički naš 10. i 444. rođendan Karlovca.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s Europskom komisijom organiziralo je u Zagrebu u razdoblju od 5. do 7. lipnja 2023. godine, sastanak članova mreže INFORM EU koju vodi Europska komisija i obuhvaća komunikatore o EU fondovima iz svih zemalja članica EU. Posjet se održava svaki put u drugoj zemlji članici te je ovoga puta za zemlju domaćina izabrana Hrvatska, tj. grad Zagreb.

U okviru navedenog događanja organizirani su posjeti uspješnim EU projektima pa je tom prilikom stotinjak članova mreže INFORM EU posjetilo Karlovac. U sklopu posjete Karlovcu, obišli su Aquatiku – Slatkovodni akvarij Karlovac, Nikola Tesla Experience Center te tvrtku Meduza u Logorištu, kao primjere uspješno provedenih projekata financiranih iz EU fondova.

Navedene projekte obišla je direktorica Glavne uprave za regionalni i urbani razvoj Europske komisije Monika Hencsey, nakon čega je posjetila Europe Direct Karlovac, gdje se je susrela i sa lokalnim medijima.

„Sretna sam što sam danas ovdje u Karlovcu u ime Europske komisije u posebnoj godini u kojoj će Hrvatska proslaviti 10 godina članstva u EU i u kojoj ste se pridružili euro i schengenskoj zoni. Mislim da je Hrvatska dokazala svoje europsko nasljeđe i koliko je važna Europskoj uniji. Karlovac je odlično mjesto u kojem to svjedočimo.“, rekla je Hencsey novinarima .

Ponovila je kako Hrvatska u novom financijskom razdoblju do 2027. na raspolaganju ima 9 milijardi eura kojima će se nastaviti ulagati u razvoj s većim fokusom na zelenu energiju, digitalno te na smanjivanje razlike između siromašnijih i bogatijih regija zbog čega će naglasak biti na brdsko – planinskim regijama, ali i na demografiji te stvaranju uvjeta za povećanje broja stanovnika posebno u ruralnim područjima.

Također je iznijela zanimljivu ideju kako bi se dodatno promovirao Karlovac u Europskoj Uniji: „Trebali biste snimiti Netflixov film o Nikoli Tesli. Neki od nas nisu znali da je on ovdje živio i školovao se. Imate izvrsnu priču za ispričati u EU. Osim toga imate mnogo rijeka, a čista i pitka voda je vrlo važna. Danas se borimo s nedostatkom energije, skupa je i oskudna. Vjerujem da će u budućnosti voda biti ono što je današnja energija. Upravljanje vašim rijekama na čist i održiv način je ono što će vam dati još više vidljivosti u Europi. Stvarno se nadam i da ćete, kada dođem idući puta, koristiti više obnovljive, geotermalne energije. To su dugoročne investicije koje kohezijski fond može financirati“ rekla je Hencsey.

Za kraj posjete, prošetali smo Zvijezdom kako bi naši gosti vidjeli projekte u provedbi te gdje odlaze sredstva iz EU fondova.

Europe Direct Karlovac i Javna ustanova Regionalna razvojna agencije Karlovačke županije u suradnji s brojnim partnerima organizirali su trodnevno obilježavanje Dan Europe. Rođendan Europske unije se obilježava svake godine 09.05. kao podsjetnik na očuvanje trajnog mira i jedinstva, u spomen na povijesnu „Schumanovu deklaraciju“ iz 1950. godine. Dan Europe 2023. u znaku je Europske godine vještina, drugim riječima, usmjeravanje na cjeloživotno učenje i stjecanje novih vještina što nam je bio glavni povod za organizaciju niza predavanja, odnosno radionica, ali i kvizom o poznavanju Europske unije. Donosimo pregled kako je to sve izgledalo.

Trodnevno obilježavanje, 09.05. smo započeli u suradnji s partnerom „Kinoklub Karlovac“ projekcijom bugarskog filma „Sklonište“ nakon kojeg je uslijedila analiza filma i okrugli stol, te je Boris Bakal održao predavanje o filmskoj umjetnosti učenicima 3. razreda Srednje škole Duga Resa, smjer medijski tehničari. Predstavljen je i CinEd – europski program stručnog usavršavanja učitelja, profesora, edukatora, pedagoga i zainteresiranih profesionalaca za podučavanje djece i mladih o aktualnim pitanjima s kojima se svakodnevno susrećemo kroz film. U sklopu projekta aktivna je i online platforma https://www.cined.eu/collection, koja omogućava besplatan pristup kuriranoj zbirci vrhunskog europskog baštinskog i suvremenog art filma s hrvatskim titlovima.

Nakon toga, u suradnji s Gradskom knjižnicom „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac, na Odjelu za djecu i mladež učenici 4. razreda OŠ Grabrik sudjelovali su na radionici pod nazivom „Osvješćivanje i uvježbavanje životnih i socijalnih vještina kroz igru“ koju je vodila knjižničarka Gabrijela Vine. Inspiraciju za provođenje radionice proizašla je iz knjiga „Vježbanje životnih vještina“ autorice Jelene Bićanić i „Dječje igre za razvoj socijalnih vještina“ autorice Deborah M. Plummer. Kroz igre Šalji dalje!, Petica i džoker, Piramida života i Strah od škole uvježbali smo vještine suradnje, pažljivog promatranja, pamćenja, koncentracije, neverbalne komunikacije, prevladavanje straha, osnaživanja i još mnoge druge. Kako bi se uspješno napredovalo u sustavu obrazovanja, a kasnije i konkuriralo na tržištu rada, poželjno je dobro usvojiti i suvereno ovladati i životnim i socijalnim vještinama još od najranije dobi, a ovi učenici su to sve prošli kroz igru, najjednostavnijim načinom učenja.

U srijedu 10.05. je organiziran centralni događaj obilježavanja Dana Europe u novootvorenom Nikola Tesla Experience Centru, gdje smo ugostili studente Veleučilišta u Karlovcu te srednjoškolce iz Gimnazije Karlovac i Ekonomsko – turističke škole Karlovac. Zašto njih? Upravo zato jer su srednjoškolci i studenti ona skupina koja uskoro izlazi na tržište rada stoga je ispred Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Karlovac održano predavanje na temu Cjeloživotnog učenja i predstavljanja Vaučera.

Edukacijom pod nazivom „AI panika? – razgovarajmo o umjetnoj inteligenciji“, predstavnici Kinokluba: Ksenija Sanković, i Lucija Ćeškić nastavile su s promicanjem medijske pismenosti s obzirom da se ona bavi i kreiranjem sadržaja i tehničkim uvjetima, te kritičkim razmišljanjem, a umjetna inteligencija trenutno je jedna jako popularna tema. U okviru teme o umjetnoj inteligenciji predstavljeni su i rezultati evaluacije radionica o medijskoj pismenosti mladih koju je pripremila i obradila prof. Martina Vičić Crnković iz Gimnazije Karlovac.

Kviz “Koliko poznajem Europu” pripremila je prof. Margareta Kulaš iz Gimnazije Karlovac koji se odvijao online putem platforme Kahoot, a tri najuspješnija para osvojila su i nagrade.

Nakon kviza o poznavanju Europske unije za sve sudionike organizirana je vođena tura kroz interpretacijski centar posvećen Nikoli Tesli.

U četvrtak, 11.05. u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ edukativnom radionicom za djecu predškolskog uzrasta pod nazivom „EU i ja“ završili smo s obilježavanjem Dana Europe. Prepoznavanjem zastava, i bojanjem istih djeca su saznala što je to Europska Unija, koliko članica ima, koliko je godina Republika Hrvatska član, koje su još zemlje u EU, i po čemu je svaka od zemalja poznata.

Možemo zaključiti kako smo s ovim trodnevnim obilježavanjem Dana Europe stavili vještine u središte pozornosti jer ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje ključno je za budućnost svakog pojedinca. Europska godina vještina bit će novi poticaj u postizanju socijalnih ciljeva EU-a do 2030. godine prema kojima bi se najmanje 60 % odraslih svake godine trebalo osposobljavati, i najmanje 78 % biti zaposleno.

#DanEurope #EuropeDay #EuropanYearOffSkills

Komisija predlaže reviziju zakonodavstva EU-a o lijekovima kako bi ono postalo fleksibilnije i prilagođenije potrebama građana i poduzeća u cijeloj Uniji. Riječ je o najvećoj reformi u posljednjih 20 godina i više. Revizijom će se omogućiti veća dostupnost, pristup i cjenovna pristupačnost lijekova. Podupirat će se inovacije i poticati konkurentnost i privlačnost farmaceutske industrije EU-a te pritom promicati viši okolišni standardi. Uz tu reformu Komisija predlaže Preporuku Vijeća za jačanje borbe protiv antimikrobne otpornosti.

Reformom se svladavaju bitni izazovi. Lijekovi odobreni u EU-u još uvijek ne stižu dovoljno brzo do pacijenata niti su jednako dostupni u svim državama članicama. Postoje znatni nedostaci kad je riječ o nezadovoljenim medicinskim potrebama, rijetkim bolestima i antimikrobnoj otpornosti. Visoke cijene inovativnih načina liječenja i nestašice lijekova i dalje su velik problem za pacijente i zdravstvene sustave. Osim toga, kako bi osigurao da ostane privlačno mjesto za ulaganja i svjetski predvodnik u razvoju lijekova, EU treba prilagoditi svoja pravila digitalnoj transformaciji i novim tehnologijama te smanjiti birokraciju i pojednostavniti postupke. Naposljetku, novim pravilima treba se riješiti problem utjecaja proizvodnje lijekova na okoliš u skladu s ciljevima europskog zelenog plana.

Revizija uključuje prijedloge nove direktive i nove uredbe kojima se revidira i zamjenjuje postojeće zakonodavstvo o lijekovima, uključujući zakonodavstvo o lijekovima za djecu i za rijetke bolesti. Nastoje se postići sljedeći glavni ciljevi:

·         stvaranje jedinstvenog tržišta za lijekove kako bi svi pacijenti u EU-u imali pravodoban i pravedan pristup sigurnim, učinkovitim i cjenovno pristupačnim lijekovima

·         osiguravanje atraktivnog okvira za istraživanja, razvoj i proizvodnju lijekova u Europi kojim se potiču inovacije

·         drastično smanjenje administrativnog opterećenja ubrzavanjem postupaka kako bi se znatno smanjilo vrijeme potrebno za izdavanje odobrenja za lijekove i lijekovi bili brže dostupni pacijentima

·         povećanje dostupnosti i osiguravanje da se lijekovi pacijentima mogu isporučiti u svakom trenutku, bez obzira na to gdje u EU-u žive

·         borba protiv antimikrobne otpornosti i prisutnosti lijekova u okolišu, putem pristupa „jedno zdravlje”

·         povećanje okolišne održivosti lijekova.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili, reforma se odnosi na cijeli životni ciklus lijekova.

Ključni elementi prijedloga:

·         Bolji pristup pacijenata i nacionalnih zdravstvenih sustava inovativnim i cjenovno pristupačnim lijekovima: Novim poticajima poduzeća će se poticati da svoje lijekove stave na raspolaganje pacijentima u svim zemljama EU-a i da razviju proizvode kojima se ispunjavaju nezadovoljene medicinske potrebe. Nadalje, omogućit će se ranija dostupnost generičkih i biosličnih lijekova te pojednostavniti postupci izdavanja odobrenja za stavljanje u promet. Uvest će se mjere za povećanje transparentnosti javnog financiranja razvoja lijekova i poticati izrada usporednih kliničkih podataka.

·         Promicanje inovacija i konkurentnosti učinkovitim i pojednostavnjenim regulatornim okvirom: Reformom će se stvoriti na inovacije usmjereno regulatorno okruženje za razvoj novih lijekova i prenamjenu postojećih. Europska agencija za lijekove (EMA) pružat će bolju ranu regulatornu i znanstvenu potporu subjektima koji razvijaju obećavajuće lijekove kako bi se omogućilo brzo odobravanje i pomoglo MSP-ovima i neprofitnim subjektima koji razvijaju lijekove. Ubrzat će se znanstvena ocjena i odobravanje lijekova (npr. EMA-ini postupci odobravanja trajat će 180 dana, čime će se doprinijeti smanjenju sadašnjeg prosjeka od oko 400 dana), a regulatorno opterećenje smanjit će se pojednostavnjenjem postupaka (npr. ukidanjem zahtjeva za produljenje odobrenja za stavljanje u promet u većini slučajeva te uvođenjem jednostavnijih postupaka za generičke lijekove) i digitalizacijom (npr. elektroničko podnošenje zahtjeva i elektroničke informacije o proizvodima). Zadržat će se najviši standardi kvalitete, sigurnosti i učinkovitosti za odobravanje lijekova.

·         Djelotvorni poticaji za inovacije: Regulatornom zaštitom u trajanju do najviše 12 godina za inovativne lijekove, u kombinaciji s postojećim pravima intelektualnog vlasništva, osigurat će se da Europa ostane privlačno mjesto za ulaganja i inovacije. Radi stvaranja jedinstvenog tržišta lijekova reformom će se postojeći sustav preusmjeriti s univerzalne regulatorne zaštite na djelotvorniji okvir poticaja za inovacije kojima se promiču i interesi javnog zdravlja. Kako bi se to postiglo, predlaže se minimalno razdoblje regulatorne zaštite od 8 godina koje se može produljiti u sljedećim slučajevima: ako se lijekovi stavljaju u promet u svim državama članicama, ako se njima odgovara na nezadovoljene medicinske potrebe, ako se provode usporedna klinička ispitivanja ili ako se razvije nova terapijska indikacija. Kombinacijom postojećih prava intelektualnog vlasništva i novih razdoblja regulatorne zaštite zaštitit će se i konkurentska prednost koju EU uživa zahvaljujući jednoj od najviših razina zaštite na svijetu kad je riječ o razvoju lijekova. Reformom će se poticati usmjeravanje istraživanja i razvoja na najveće potrebe pacijenata te pravodobniji i pravedniji pristup pacijenata lijekovima u cijeloj Uniji.

·         Rješavanje problema nestašica lijekova i osiguravanje sigurnosti opskrbe: Reformom se uvode novi zahtjevi za praćenje nestašica lijekova koje provode nacionalna tijela i EMA te jača koordinacijska uloga EMA-e. Povećat će se obveze poduzeća, što uključuje ranije izvješćivanje o nestašicama lijekova i povlačenju lijekova s tržišta te izradu i upravljanje planovima za sprečavanje nestašice. Sastavit će se popis ključnih lijekova na razini EU-a i procjenjivati slabosti lanca opskrbe tim lijekovima te pritom dati posebne preporuke o mjerama koje poduzeća i drugi dionici u lancu opskrbe trebaju poduzeti. Komisija može donijeti i pravno obvezujuće mjere radi jačanja sigurnosti opskrbe određenim ključnim lijekovima.

·         Bolja zaštita okoliša: Boljom provedbom postojećih okolišnih zahtjeva ograničit će se mogući negativni utjecaj lijekova na okoliš i javno zdravlje.

·         Suzbijanje antimikrobne otpornosti: Antimikrobna otpornost smatra se jednom od tri najveće prijetnje zdravlju u Uniji. Reformom se pružaju poticaji u obliku prenosivih vaučera poduzećima koja ulažu u nove antimikrobike koji mogu liječiti otporne patogene, čime se odgovara na problem tržišnog neuspjeha. Radi očuvanja učinkovitosti antimikrobika uvest će se i mjere i ciljevi za njihovu razboritu uporabu, uključujući prilagođeno pakiranje i obvezno izdavanje na recept.

Jačanje djelovanja EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje”

Antimikrobici su lijekovi od ključne važnosti. Međutim, zbog njihove prekomjerne i pogrešne uporabe tijekom godina povećala se antimikrobna otpornost, što znači da antimikrobici gube svoju učinkovitost, zbog čega je sve teže ili nemoguće liječiti infekcije. Stoga današnji paket uključuje i Prijedlog preporuke Vijeća koji sadržava dopunske mjere za borbu protiv antimikrobne otpornosti u području zdravlja ljudi, zdravlja životinja i okoliša u okviru takozvanog pristupa „jedno zdravlje”.

Prijedlogom se podupire razborita uporaba antimikrobika, preporučuju konkretni i mjerljivi ciljevi za smanjenje njihove uporabe i promiče visoka razina sprečavanja (posebno u bolnicama) i kontrole infekcija kod ljudi. Prijedlogom se poboljšava i informiranost javnosti, obrazovanje i osposobljavanje relevantnih djelatnika te potiče suradnja među dionicima iz svih relevantnih sektora.

Preporučeni ciljevi osmišljeni su uz potporu Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) uzimajući u obzir situaciju u pojedinim zemljama (razlike u razinama potrošnje antimikrobika i raširenosti ključnih otpornih patogena u državama članicama). Njima će se omogućiti i bolje praćenje napretka u narednim godinama.

Osim toga, Prijedlogom će se ojačati nacionalni akcijski planovi protiv antimikrobne otpornosti u okviru pristupa „jedno zdravlje”, poticati istraživanja i inovacije, pojačati nadzor i praćenje antimikrobne otpornosti i potrošnje antimikrobika, ojačati globalno djelovanje, pridonijeti osmišljavanju EU-ovih višedržavnih financijskih poticaja za poboljšanje pristupa antimikrobicima i potaknuti razvoj drugih medicinskih protumjera za borbu protiv antimikrobne otpornosti, kao što su cjepiva i brza dijagnostika.

Kontekst

Komisija je u studenome 2020. predstavila farmaceutsku strategiju za Europu, kojom se nastoji stvoriti farmaceutsko okruženje koje će biti otporno na buduće promjene i usmjereno na pacijente i u kojem industrija EU-a može inovirati, razvijati se i zadržati svoju poziciju globalnog predvodnika.

Farmaceutski ekosustav EU-a koji je otporan na krize, prilagođen današnjici i pripremljen na buduće izazove jedan je od središnjih stupova snažne europske zdravstvene unije i dopunjavat će druge važne inicijative, kao što su jačanje okvira EU-a za zdravstvenu sigurnost novim zakonodavstvom o prekograničnim prijetnjama zdravlju i većim ovlastima za zdravstvene agencije EU-a te uspostava Tijela za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA), europskog plana za borbu protiv raka i europskog prostora za zdravstvene podatke.

Strategijom je pokrenuta ambiciozna revizija postojećeg zakonodavstva o lijekovima, što predstavlja sveobuhvatan odgovor na trenutačne izazove s kojima se suočava farmaceutski sektor Unije.

Više informacija može se pronaći na slijedećim poveznicama:

Pitanja i odgovori o zakonodavstvu o lijekovima

Pitanja i odgovori o Preporuci o antimikrobnoj otpornosti

Informativni članak o stavljanju pacijenata u središte

Informativni članak o poticanju inovacija u farmaceutskoj industriji

                                                           Informativni članak o suzbijanju antimikrobne otpornosti

                                                           Farmaceutska strategija za Europu

                                                          Djelovanje EU-a u području antimikrobne otpornosti

                                                           Videozapis o reviziji zakonodavstva o lijekovima