U suradnji s centrom Europe Direct Karlovac i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Europskim potrošačkom centrom Hrvatske, u četvrtak 6. travnja 2023. održana je radionica „Zamke online shoppinga“.

Tijekom radionice sudionike se informiralo o njihovim pravima te izazovima prilikom kupovine putem interneta, te mogućnostima u slučaju kada su njihova potrošačka prava ugrožena koje je predstavila Danijela Marković Krstić, voditeljica Europskog potrošačkog centra Hrvatska pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Također, prošle godine na snagu je stupio novi Zakon o zaštiti potrošača te su se tako mogli čuti njegovi noviteti s naglaskom na prava potrošača prilikom kupovine proizvoda i usluga putem interneta.

Kako bi se osigurala veća razina zaštite potrošačkih prava prilikom prekogranične kupovine te povećalo povjerenje potrošača u jedinstveno EU tržište, Europska komisija je osigurala niz učinkovitih alata koji će osigurati da se EU potrošači, pa tako i hrvatski potrošači, osjećaju sigurno prilikom prekogranične kupovine na području Europske unije.

Više o Europskom potrošačkom centru Hrvatske gdje možete potražiti pomoć i savjet, za sve potrošače u Europi možete pogledati klikom na: https://www.ecc-croatia.hr/

Online kupnja ima brojne prednosti, ali i nedostatke, trend kupovine putem interneta raste, a danas većina mladih svoju kupnju obavlja upravo on line. Uzimajući u obzir da se približava blagdan Uskrsa te se posljedično povećava i potrošnja kako u trgovinama, tako i u web trgovinama.

Europe Direct Karlovac i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Europski potrošački centar Hrvatske organiziraju radionicu na temu „Zamke online shoppinga“ koja će se održati u četvrtak, 06. travnja 2023. s početkom u 11 sati, Ulica Jurja Haulika 14, Karlovac.

Cilj radionice je informirati potrošače o njihovim pravima te izazovima prilikom kupovine putem interneta, a korisne savjete te novitete vezane uz Zakon o zaštiti potrošača predstaviti će Danijela Marković Krstić, voditeljica Europskog potrošačkog centra Hrvatska pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Prijaviti se možete do 04. travnja 2023. putem linka: https://forms.gle/ovXQVitwnSfeyDkd6

Što je zapravo HAWaton, tko ga organizira, i što je rezultat natjecanja?
HAWaton je natjecanje koje promiče informacijsku pismenost i digitalne vještine mladih uz naglasak na očuvanje hrvatske digitalne baštine koji se održao 21. ožujka 2023. u Gimnaziji Karlovac. Natjecanje je nastalo u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac, povodom obljetnice rođenja hrvatskog autora Ivana Gorana Kovačića. Tako je ovo natjecanje prilika da Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ proslavi 60 godina otkako je dobila ime po ovom znamenitom autoru. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u organizaciji sudjeluje kroz odjele Hrvatskog arhiva weba (skraćeno HAW), Korisničke službe i Europski dokumentacijski centar NSK, a partneri u organizaciji HAWatona su Europe Direct Karlovac, Gimnazija Karlovac, i Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj.
Glavna tema HAWatona je „Ivan Goran Kovačić“, a natjecatelji će prikupljati mrežni sadržaj koji opisuju lik i djelo spomenutog pisca. Krajnji produkt HAWatona je izrada te objava digitalne tematske zbirke na Hrvatskome arhivu weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Sadržaj zbirke odnosit će se na lik i djelo spomenutog pisca, a upravo su sudionici HAWatona bili glavni stvaratelji sadržaja. Tematska zbirka bit će objavljena u otvorenom pristupu i na raspolaganju svim budućim istraživačima koje će zanimati život Ivana Gorana Kovačića.
U HAWatonu su se natjecali učenici tri razreda Gimnazije Karlovac, a pobjednici su bili oni koji su u zadanom roku prikupili najveći broj najtočnijeg mrežnog sadržaja o Ivanu Goranu Kovačiću. Pobjednici natjecanja su istaknuli kako im je natjecanje bilo poučno, ali i zabavno iskustvo, a dobili su i vrijedne nagrade, dok su ostali natjecatelji dobili utješne nagrade.

Povodom obljetnice rođenja hrvatskog autora Ivana Gorana Kovačića, Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu 21. ožujka 2023. godine organizira HAWaton – natjecanje gimnazijalaca u prikupljanju mrežnog sadržaja. Natjecanje će se održati u Gimnaziji Karlovac, a zadatak sudionika bit će pretraga, vrednovanje i odabir mrežnih stranica koje se odnose na lik i djelo Ivana Gorana Kovačića. Sudionici će u ograničenom vremenskom razdoblju prikupljati poveznice na mrežne stranice koristeći se računalima, a ujedno poštujući i kriterije odabira za katalogizaciju i arhiviranje u Hrvatskome arhivu weba.

Ovaj sudionički način učenja i prikupljanja informacija u koju je uključena šira javnost, a koju nadgledaju stručnjaci, naziva se građanskom znanošću, predstavlja razinu crowdsourcinga odnosno rad mnoštva.

Ciljevi HAWatona su:

• informacijsko opismenjivanje mladih
• poticanje razvoja digitalnih vještina
• razvijanje kritičkog promišljanja
• popularizacija digitalnih knjižničnih usluga
• promicanje koncepata masovne podrške u kontekstu građanske znanosti.

U HAWatonu će sudjelovati tri razreda Gimnazije Karlovac, a svaki razred dobit će jednog pobjednika odnosno osobu koja je u zadanom roku prikupila najveći broj najtočnijeg mrežnog sadržaja o Ivanu Goranu Kovačiću. Pobjednike HAWatona očekuju vrijedne nagrade koje će biti dodijeljene u školskoj knjižnici Gimnazije Karlovac istoga dana nakon nastave.

Krajnji produkt HAWatona bit će izrada i objava tematske zbirke „Ivan Goran Kovačić“ na Hrvatskome arhivu weba. Sadržaj zbirke odnosit će se na lik i djelo spomenutog pisca, a upravo će sudionici HAWatona biti glavni stvaratelji sadržaja. Tematska zbirka bit će objavljena u otvorenom pristupu i na raspolaganju svim budućim istraživačima koje će zanimati život Ivana Gorana Kovačića.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u organizaciji sudjeluje kroz odjele Hrvatskog arhiva weba (skraćeno HAW), Korisničke službe i Europski dokumentacijski centar NSK. Partneri u organizaciji HAWatona su Gimnazija Karlovac, Predstavništvo Europske komisije u Republici Hrvatskoj i Europe Direct Karlovac.

Ovo je događanje i prilika da Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ proslavi 60 godina otkako je dobila ime po ovom znamenitom autoru.

Dana, 07. ožujka 2023.  je s radom započeo unaprijeđeni Schengenski informacijski sustav (SIS). SIS je najveći sustav za razmjenu informacija za sigurnost i upravljanje granicama u Europi. Sadrži informacije o traženim ili nestalim osobama, državljanima trećih zemalja koji nemaju zakonsko pravo boravka u Uniji i izgubljenim ili ukradenim predmetima (npr. automobilima, vatrenom oružju, plovilima i osobnim ispravama).

Unaprijeđeni SIS temelj je najnaprednijeg sustava upravljanja granicama na svijetu. Zajedno sa sustavom ulaska/izlaska (EES) i europskim sustavom za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS), SIS je dio interoperabilne arhitekture.

Unaprijeđeni SIS poboljšava se kako bi uključivao nove kategorije upozorenja, biometrijske podatke kao što su otisci dlanova, otisci prstiju i evidencije o DNK za nestale osobe te dodatne alate za borbu protiv kriminala i terorizma. Poboljšanja su važna jer omogućuju preventivna upozorenja kako bi se zaštitile ranjive osobe i odvratile  nezakonite migracije. Cilj je tih poboljšanja pružiti potpunije i pouzdanije informacije za poboljšanje sigurnosti i upravljanja granicama.

Unaprijeđene značajke:

• Poboljšana razmjena informacija i suradnja:Putem SIS-a dijelit će se nove kategorije upozorenja i više podataka, čime će se osigurati dostupnost potpunijih i pouzdanijih informacija. Uvedena su jasnija pravila i poboljšane strukture za razmjenu informacija putem nacionalnih kontaktnih točaka (uredi SIRENE).
• Nove mogućnosti za lociranje i identifikaciju traženih osoba te jačanje kontrola na vanjskim granicama:Osim fotografija i otisaka prstiju, SIS će sadržavati i nove vrste biometrijskih podataka (otisci dlanova, otisci prstiju i dlanova te evidencija DNK za nestale osobe) i druge informacije za lociranje i identifikaciju osoba registriranih u sustavu.
• Dodatni alati za borbu protiv kriminala i terorizma:Nova upozorenja na obavijesnim provjerama omogućit će nacionalnim tijelima prikupljanje ciljanih informacija o osumnjičenicima za teška kaznena djela ili terorizam. Na primjer, identifikacijski dokumenti i informacije o automobilima kojima se koriste osumnjičenici pohranit će se u SIS-u. Postojat će upozorenja o „nepoznatim traženim osobama” koja će sadržavati samo otiske nepoznatih počinitelja s lokacija kaznenih djela terorizma ili teških kaznenih djela.
• Dodatni alati za zaštitu nestalih i ranjivih osoba:Nacionalna tijela moći će izdavati preventivna upozorenja u sustavu radi zaštite određenih kategorija ranjivih osoba (djeca kojima prijeti otmica ili potencijalnih žrtava terorizma, trgovanja ljudima, rodno uvjetovanog nasilja ili oružanih sukoba/zločina), uz postojeća upozorenja o nestalim osobama.
• Dodatni alati za sprečavanje nezakonitih migracija i odvraćanje od njih: Odluke o vraćanju bit će dio informacija koje se razmjenjuju u sustavu kako bi se poboljšala učinkovita provedba tih odluka. Države članice morat će unositi upozorenje u SIS svaki put kad izdaju odluku o vraćanju državljana treće zemlje koji nemaju zakonsko pravo boravka u EU-u, čime će im se omogućiti da aktivno prate izlazi li povratnik učinkovito s državnog područja EU-a. Time će se utrti put uzajamnom priznavanju odluka o vraćanju među državama članicama, u skladu s prijedlogom predsjednice von der Leyen uoči sastanka Europskog vijeća u veljači.
• Veća upotreba SIS-a u agencijama EU-a:Europol i nacionalna tijela nadležna za imigraciju sada imaju pristup svim kategorijama upozorenja u SIS-u. Operativnim timovima Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) odobren je pristup SIS-u (provedba je još u tijeku).

 

SIS ima stroge zahtjeve u pogledu kvalitete i zaštite podataka. Sustav sadržava samo podatke o osobama i predmetima koje traže zemlje EU-a i zemlje pridružene Schengenu. Nacionalna tijela nadziru primjenu pravila o zaštiti podataka u svojim zemljama, dok Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) prati kako se pravila o zaštiti podataka primjenjuju u središnjem sustavu kojim upravlja eu-LISA.

REPowerEU: energetske mjere ulaze u nacionalne planove oporavka
• Mjere za uštede, proizvodnju čiste energije, diversifikaciju opskrbe i potporu kućanstvima
• Države članice osigurat će više sredstava za prekogranične i višedržavne energetske projekte
• Nova pravila o transparentnosti za 100 krajnjih primatelja najviših iznosa sredstava

Odobreno je uključivanje mjera REPowerEU u nacionalne planove kako bi se povećala neovisnost o ruskim fosilnim gorivima, ubrzala zelena tranzicija i suzbilo energetsko siromaštvo.

S 535 glasova za, 63 protiv i 53 suzdržanih zastupnici su na plenarnoj sjednici potvrdili dogovor s Vijećem postignut u prosincu 2022. Prema njemu, države članice koje zatraže dodatna sredstva u sklopu izmijenjenog plana za oporavak i otpornost morat će uključiti mjere za uštedu energije, proizvodnju čiste energije i diversifikaciju opskrbe, kao što je predviđeno Unijinim programom REPowerEU.

Poticanje neovisnosti i borba protiv energetskog siromaštva

Novim pravilima retroaktivno će se obuhvatiti mjere od 1. veljače 2022., uz neka ograničena izuzeća. Zastupnici su osigurali da se tim mjerama podrže ulaganja u borbu protiv energetskog siromaštva i pruži potpora najranjivijim kućanstvima te malim, srednjim i mikropoduzećima.

Prekogranične mjere, transparentnost i klima

Zastupnici su uvjerili države članice da najmanje 30% rashoda u okviru plana REPowerEU namijene mjerama koje imaju višedržavnu dimenziju, koje rješavaju postojeće poteškoće u prijenosu, distribuciji i skladištenju energije te povećavaju prekogranične protoke, čak i ako ih provodi jedna EU članica.

Uz to, osigurali su uvođenje novih pravila o transparentnosti za 100 krajnjih primatelja najviših iznosa sredstava. Ta će se pravila primjenjivati na sve planove za oporavak i otpornost.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu” trebalo bi se primijeniti na poglavlja plana REPowerEU, uz privremena izuzeća za mjere kojima se vodi računa o neposrednim problemima EU-a u pogledu energetske sigurnosti, smanjuje potencijalna šteta po okoliš i ne ugrožavaju klimatski ciljevi Unije.

Financiranje

Parlament je osigurao da se dodatnih 20 milijardi EUR bespovratnih sredstava, koje je predložila Komisija, prikupi iz sljedećih izvora: 8 milijardi iz ranije dražbe nacionalnih emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS), a preostalih 12 milijardi iz Inovacijskog fonda. Osim toga, prihod ostvaren u okviru ETS-a ne može se upotrijebiti za ulaganja u fosilna goriva.

Više informacija dostupno je ovdje.

Izvješća potvrđuju da je jedinstveno tržište i dalje ključan alat za svladavanje trenutačnih izazova s kojima se Europa suočava i naglašavaju važnost stalnog poboljšanja njegova funkcioniranja, kao i važnost njegova učinka.

U sklopu obilježavanja obljetnice jedinstvenog tržišta Komisija je danas objavila Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu za 2022. Izvješća potvrđuju da je jedinstveno tržište i dalje ključan alat za svladavanje trenutačnih izazova s kojima se Europa suočava i naglašavaju važnost stalnog poboljšanja njegova funkcioniranja, kao i važnost njegova učinka u smislu povećane dodane vrijednosti za gospodarstvo EU-a.

Oba će izvješća poslužiti kao temelj za rasprave s državama članicama o jačanju jedinstvenog tržišta i za budući rad Komisije, kako bi se osiguralo da jedinstveno tržište ostvari svoj puni potencijal podupiranjem otpornosti i konkurentnosti europskoga gospodarstva.

U Godišnjem izvješću o jedinstvenom tržištu za 2023. analizira se integracija jedinstvenog tržišta i njegova pomoć Europi da prebrodi trenutačne geopolitičke napetosti, poboljša konkurentnost EU-a i podupre zelene i digitalne tranzicije našega gospodarstva.

Pregled stanja jedinstvenog tržišta za 2022. pokazuje koristi jedinstvenog tržišta za gospodarstvo EU-a. U njemu se daje detaljan pregled primjene pravila jedinstvenog tržišta EU-a u cijelom Europskom gospodarskom prostoru, s ciljem utvrđivanja načina za poboljšanje jedinstvenog tržišta. Pregled je usmjeren na napredak u provedbi prava EU-a, opće poslovne uvjete, integraciju jedinstvenog tržišta i druge glavne ciljeve politike kao što su rast i radna mjesta, otpornost, digitalno i zeleno gospodarstvo.

Glavni su zaključci izvješća sljedeći:

• Snažno jedinstveno tržište jača sposobnost Europe da se suoči s najvećim izazovima: Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištuza 2023. naglašava potrebu da se iskoristi snaga jedinstvenog tržišta kako bi se osigurala dostupnost ključne robe, usluga, vještina i kapitala koji su potrebni za usporednu tranziciju Europe. U njemu se utvrđuje da je potreban napredak u jačanju otpornosti lanaca opskrbe, rješavanju problema strateških ovisnosti, posebno kad je riječ o kritičnim sirovinama, poboljšanju integracije na tržište usluga i osiguravanju da Europa ima tehnologije i vještine za svladavanje tih izazova. U Pregledu stanja jedinstvenog tržišta pružaju se dodatni dokazi o dosad postignutim rezultatima u pogledu konkurentnosti, trgovine, gospodarske otpornosti i usporedne tranzicije te ističu područja u kojima su moguća poboljšanja. Pod tim se primjerice podrazumijeva smanjenje prepreka obavljanju zanimanja (npr. pružanju pravnih usluga) ili prekogranično priznavanje stručnih kvalifikacija (npr. turističkih vodiča), poboljšanje javnih i privatnih ulaganja, potpora MSP-ovima i ulaganje truda na nacionalnoj razini kako bi se poduprla usporedna tranzicija.
• Snažan potencijal digitalnih alata i podataka za poboljšanje upravljanja jedinstvenim tržištem: u ovom Godišnjem izvješću o jedinstvenom tržištu naglašava se činjenica da će novi pristupi, uključujući bolju upotrebu digitalne tehnologije i sustava e-uprave, kao što su, među ostalim, jedinstveni digitalni pristupnik i tehnički sustav „samo jednom”, dovesti do većeg povjerenja među nadležnim tijelima i smanjenja opterećenja za poduzeća i uprave.
• Jedinstveno tržište donosi sve veću dodanu vrijednost gospodarstvu EU-a: u Godišnjem izvješću o jedinstvenom tržištu i Pregledu stanja jedinstvenog tržišta ocjenjuju se koristi i povećana trgovina među državama članicama koje jedinstveno tržište omogućuje od njegova stvaranja. Pregled stanja pokazuje sve veću trgovinsku integraciju nakon pandemije bolesti COVID-19: u lipnju 2022. trgovina unutar EU-a činila je 60 % ukupne trgovine EU-a.
• Poduzeća imaju koristi od bolje provedbe pravila i općih uvjeta, ali i dalje postoje poteškoće: u Pregledu stanjautvrđeno je da se provedba i primjena pravila jedinstvenog tržišta poboljšavaju. To se odražava u manjem broju postupaka zbog povrede protiv država članica 2021., što je prvi put u posljednje četiri godine. Pregled stanja pokazuje i bolju upotrebu i primjenu nekoliko važnih alata jedinstvenog tržišta kao što su Informacijski sustav unutarnjeg tržišta, Direktiva o transparentnosti jedinstvenog tržišta, kao i povećanu upotrebu mreže SOLVIT, čime se pomaže u sprečavanju nastanka prepreka na jedinstvenom tržištu ili njihovu uklanjanju. Osim toga, poduzeća u većini država članica smatrala su da se regulatorno opterećenje smanjilo 2021., ali se suočavaju sa sve većim problemima u vezi sa zakašnjelim plaćanjima javnih tijela, posebno zbog posljedica pandemije bolesti COVID-19.

Kontekst

Popratne analize iz godišnjih izvješća služit će kao temelj za Komunikaciju „Jedinstveno tržište nakon 30 godina” koju će Komisija objaviti u sljedećim tjednima.

Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu prvi je put objavljeno zajedno s ažuriranom industrijskom strategijom u svibnju 2021. U njemu je analizirano trenutačno stanje europskoga gospodarstva i ocijenjen napredak u provedbi europske industrijske strategije za 2020. Komisija danas objavljuje treće izdanje Godišnjeg izvješća o jedinstvenom tržištu, kojim se obilježava i 30. obljetnica jedinstvenog tržišta.

Pregled stanja jedinstvenog tržišta prvi je put objavljen 1997.  Izdanje Pregleda stanja jedinstvenog tržišta za 2022. sadržava osim tradicionalnih pokazatelja i nove pokazatelje poslovnog okruženja u pogledu sposobnosti administrativnog odgovora i regulatornog opterećenja, kao i informacije o pristupu uslugama i tržištima usluga, mobilnosti radne snage i pristupu financiranju. U njemu se izvješćuje i o drugim rezultatima ostvarenima na jedinstvenom tržištu koji se odnose na pokazatelje rasta, zapošljavanje i socijalne pokazatelje, integraciju robe i usluga, gospodarsku otpornost te digitalnu i zelenu tranziciju.

Više informacija

Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu za 2023.: trideset godina jedinstvenog tržišta

Pregled stanja jedinstvenog tržišta 2022.

Dana, 25. siječnja 2023. godine u prostorijama Europske komisije, Predstavništvu u Hrvatskoj održana je prezentacija na temu Novog europskog Bauhausa (NEB-a) u suradnji s Regionalnom energetsko-klimatskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA-om). Namjera je bila objasniti koje su mogućnosti za jedinice lokalne i regionalne samouprave i ostale potencijalne prijavitelje, te kako konkretno funkcionira postupak prijave.

Cilj inicijative Novog europskog Bauhausa je razviti kreativni i interdisciplinarni pokret kojim se europski zeleni plan povezuje sa svakodnevnim životom građana EU-a. Inicijativa se temelji na zajedničkom osmišljavanju u koje su izravno uključeni građani, stručnjaci, poduzeća i institucije.

Kao doprinos navedenom, na prezentaciji je istaknut jedinstven primjer projekta urbane regeneracije bivše vojarne Luščić u Karlovcu, službeno prijavljen kao “The Fantastic Forest Phenomenon” koji je konkurirao za nagradu Novi europski Bauhaus 2021. godine. Luščić bi tako bio prvo naselje u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe, u potpunosti energetski učinkovito i održivo, ali i prilagođeno i otporno na klimatske promjene uz zadržanu ugodnost života i stanovanja.

Važno je napomenuti kako je rok prijave na nagradni natječaj „Novi europski Bauhaus 2023“ do 31. siječnja 2023. Nagrade će se dijeliti do visine 30 000 EUR za ideje i projekte koji povezuju održivost, estetiku, uključivost – tri komplementarne vrijednosti Novog europskog Bauhausa.

Više informacija o Novom europskom Bauhausu Republike Hrvatske se može pronaći na platformi na slijedećem linku:  https://regea.org/nacionalna-platforma-za-novi-europski-bauhaus-republike-hrvatske/

Inicijativa je postala pokret s rastućom zajednicom iz svih država članica EU-a i šire. S više od 600 službenih partnerskih organizacija u rasponu od mreža na razini EU-a do lokalnih inicijativa, novi europski Bauhaus dopire do milijuna građana.

Komisija predstavlja prvo izvješće o napretku novog europskog Bauhausa, u kojem se analiziraju postignuća u prve dvije godine inicijative i prvi alat za procjenu projekta novog europskog Bauhausa, kompas novog europskog Bauhausa. Novim europskim Bauhausom stvorena je široka zajednica organizacija i građana diljem Europe koji rade na zajedničkoj viziji održivosti, uključivosti i estetike. Glavne aktivnosti novog europskog Bauhausa, uključujući nagrade novog europskog Bauhausa, prvi festival i laboratorij novog europskog Bauhausa, ispunjavaju svoje ciljeve i grade transnacionalnu mrežu odozdo prema gore. Zahvaljujući već dodijeljenim europskim sredstvima u iznosu većem od 100 milijuna EUR u tijeku su mali i veliki projekti novog europskog Bauhausa diljem Europe. Komisija će samo za razdoblje 2023. – 2024. dodati 106 milijuna EUR u namjenskim sredstvima programa Obzor Europa.

Pokret novog europskog Bauhausa

Inicijativa je izrasla u pokret s aktivnom zajednicom koja raste u svim državama članica EU-a i šire.

Novi europski Bauhaus uključuje više od 600 službenih partnerskih organizacija, od mreža na razini EU-a do lokalnih inicijativa, i tako dopire do milijuna građana. Okuplja ljude iz različitih sredina, od umjetnosti i dizajna, kulturnih i kreativnih industrija i ustanova za očuvanje kulturne baštine do edukatora, znanstvenika i inovatora, poduzeća, lokalnih i regionalnih vlasti te građanskih inicijativa.

Osim toga, novi europski Bauhaus od samog početka služi kao poticaj i nadahnuće lokalnim, regionalnim i nacionalnim akterima da pokrenu vlastite inicijative. Kako bi omogućila transparentan pristup informacijama o namjenskim pozivima za novi europski Bauhaus, Komisija je za korisnike i članove zajednice izradila preglednik novog europskog Bauhausa, tj. sveobuhvatnu bazu podataka u obliku interaktivne karte.

Zajednica novog europskog Bauhausa aktivna je i u Ukrajini. Njezine aktivnosti uključuju pomoć pri pronalasku hitnih stambenih rješenja i dugoročnom planiranju obnove. Laboratorij novog europskog Bauhausa provodi tri pilot-projekta (hitna stambena rješenja, kružnost i izgradnja kapaciteta), a analizirane su i potrebe ukrajinskih općina i njihovih dionika (npr. arhitekata, urbanista, studenata i građevinskih poduzeća) za kratkoročnu i dugoročnu obnovu. Na temelju rezultata pilot-projekata u prvom tromjesečju 2023. izradit će se niz alata za izgradnju kapaciteta za Ukrajince, partnere novog europskog Bauhausa i međunarodne stručnjake za obnovu.

Znatna ulaganja EU-a već su polučila rezultate

Zahvaljujući ciljanim financijskim sredstvima iz različitih programa EU-a, novi europski Bauhaus počeo je donositi stvarne promjene na terenu. Prvih šest demonstracijskih projekata novog europskog Bauhausa, tj. opsežnih i prenosivih lokalnih projekata transformacije, odabrano je 2022. i započelo s radom, a financirani su u okviru programa Obzor Europa. Za 2023. u planu je još 10 projekata u okviru europskih inovativnih mjera kohezijske politike. Zajedno s manjim projektima u cijeloj Europi u razdoblju 2021. – 2022. uloženo je više od 100 milijuna EUR u projekte novog europskog Bauhausa koji se podupiru iz različitih programa VFO-a.

Sve države članice uključile su u svoje programe kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. upućivanja na novi europski Bauhaus, čime se otvara put za dodjelu kohezijskih sredstava za projekte inspirirane njime.

Kompas novog europskog Bauhausa kao orijentir za razvoj i procjenu projekta

Komisija danas predstavlja i kompas novog europskog Bauhausa, evaluacijski alat s pomoću kojeg je moguće procijeniti u kojoj je mjeri u određeni projekt uključen pristup novog europskog Bauhausa. Njime se objašnjava što u specifičnom kontekstu znače tri vrijednosti novog europskog Bauhausa – održivost, uključivost i ljepota – te kako ih se može integrirati i kombinirati s radnim načelima sudjelovanja i transdisciplinarnosti. Na temelju tog kompasa razvit će se detaljniji alati za procjenu, počevši od izgrađenog okoliša.

Daljnji koraci

Komisija će nastaviti raditi i na uključivanju novog europskog Bauhausa u programe EU-a, među ostalim u okviru podijeljenog upravljanja u kohezijskoj politici, te na povećanju financiranja inicijative. Više od 106 milijuna EUR dodijelit će se za namjenske pozive na podnošenje prijedloga za novi europski Bauhaus u okviru misije i klastera programa Obzor Europa 2023. i 2024.

U kontekstu Europske godine vještina nagrade novog europskog Bauhausa za 2023. bit će tematski usmjerene na obrazovanje, a uz države članice EU-a pokrivat će i zemlje zapadnog Balkana. Ove će godine biti osnovana i akademija novog europskog Bauhausa te će se provoditi osposobljavanje o održivoj gradnji, kružnosti i biomaterijalima kako bi se ubrzala transformacija sektora.

Nastavit će se s tekućim projektima, kao što je laboratorij novog europskog Bauhausa, kako bi se novi europski Bauhaus uključio u sve politike. Jedna je od njegovih važnih zadaća povećati prisutnost u zemljama i regijama, uključujući ruralna područja, u kojima je do sada bilo malo takvih aktivnosti.

Zahvaljujući putovima novog europskog Bauhausa u okviru inicijative Discover EU, koja je dio programa Erasmus+, mladi Europljani uskoro će imati priliku otkriti prekrasne europske krajolike i gradove i upoznati se s projektima novog europskog Bauhausa.

Više informacija

Internetska stranica novog europskog Bauhausa

Stranica novog europskog Bauhausa na LinkedInu

Stranica novog europskog Bauhausa na Instagramu

Današnja isplata bespovratnih sredstava Hrvatskoj u iznosu od 700 milijuna eura (ne uključujući pretfinanciranje) provedena je nakon što je Hrvatska ostvarila 25 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti povezanih s drugom isplatom. Time su obuhvaćene reforme i ulaganja u područjima javne uprave, pravosuđa, socijalne politike, zapošljavanja, obrazovanja, vještina, energetike i energetske učinkovitosti, upravljanja vodama i povezivosti.

Kao i za sve države članice, plaćanja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost temelje se na uspješnosti i ovise o tome provodi li Hrvatska reforme iz planova za oporavak i otpornost.

Ukupni plan za oporavak i otpornost Hrvatske financirati bespovratnim sredstvima u iznosu od 5,5 milijardi eura. Hrvatska je 28. rujna 2021. već primila isplatu pretfinanciranja u iznosu od 818 milijuna eura, nakon čega je 28. lipnja 2022. uslijedilo prvo plaćanje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 700 milijuna eura. Iznosi isplaćeni državama članicama objavljuju se u tablici pokazatelja za oporavak i otpornost, koja pokazuje napredak u provedbi cjelokupnog Mehanizma za oporavak, kao i napredak u pojedinačnim planovima za oporavak i otpornost.