“U utorak ćemo obilježiti 100 dana od stupanja na dužnost Kolegija povjerenika. U 100 dana od 1. prosinca lani čini se kao da je prošao cijeli jedan život. Svijet oko nas mijenja se brzinom munje. Geopolitičke promjene potresaju saveze. Desetljećima stare izvjesnosti se ruše. I još uvijek je tu brutalni rat koji bjesni na našim granicama. Unatoč ovim turbulentnim vremenima, ova je Komisija krenula s radom. Od prvog dana ostali smo na trasi koji smo zacrtali u Političkim smjernicama, gradeći na tri stupa – napretku, sigurnosti i demokraciji. Nakon 100 dana našeg mandata, stojimo uz europske odluke koje smo donijeli kroz naše političke smjernice. I udvostručujemo ih. Imenovali smo prvog povjerenika za obranu – potez koji se sada, nakon tri mjeseca, čini ne samo potrebnim, već i pravom stvari u pravo vrijeme. Jer očito smo ušli u novu eru oštre geostrateške konkurencije. Vidimo da se neki zatvaraju, siju neizvjesnosti i teže kratkoročnim dobitcima. Želim biti vrlo jasna: Europa će ostati otvorena, zalagat će se za partnerstvo i širenje. Mi nudimo stabilnost i predvidljivost – vrijedne značajke u ovim vremenima.
Od prvog smo se dana angažirali u izgradnji novih partnerstava i jačanju starih. Sa zemljama i regijama, velikima i malima. Sklopili smo značajne sporazume –– sa Švicarskom, Meksikom, ali i kroz Mercosur. Nakon dva desetljeća pregovora, sa zemljama Mercosura postigli smo veliki napredak i stvorili tržište od 700 milijuna potrošača, istovremeno štiteći ranjive sektore. Ponovno smo pokrenuli trgovinske pregovore s Malezijom i angažirali se ponovno sa zemljama Karipske zajednice. A u Indiji, najvećoj svjetskoj demokraciji – koju sam prošli tjedan posjetila s kolegijem povjerenika – produbili smo suradnju u trgovini, tehnologiji i inovacijama. Složila sam se s premijerom Modijem da težimo sklapanju Sporazuma o slobodnoj trgovini još ove godine. Za mene je stvaranje tih partnerstava ključno. Zato što smo na vrlo težak način naučili da je nabava proizvoda koji su nam potrebni od partnera u koje imamo povjerenja najbolji način za izbjegavanje prevelike ovisnosti, ranjivosti i ucjena. I to je onda, jasno, najbolji način za izgradnju jakih gospodarstava.
Sav ovaj posao – jačanje napretka, sigurnosti i demokracije — počinje tu, kod nas, u Europi. Zato ću pojasniti što smo sve radili kući. Najprije na napretku. Od početka mandata pokrenuli smo osam inicijativa kako bismo Europu učinili konkurentnijom. A u pripremi su još tri. Počeli smo s Kompasom konkurentnosti. Ovo je transponiranje Draghijevog izvješća u komunikaciju Komisije, u osnovi putokaz za sve što je pred nama – naša zvijezda Sjevernjača za napredniju Europu. Kompas konkurentnosti ide ruku pod ruku s Sporazumom o čistoj industriji – podupiranjem energetski intenzivnih industrija i čiste tehnologije, zajedničkim planom za dekarbonizaciju i konkurentnost. Onog dana kada smo dogovorili dogovor o čistoj industriji na koledžu povjerenika, o tome sam razgovarala i s europskom industrijom na summitu u Antwerpenu. Istovremeno obuhvaćamo sektore koji su ključni za industrijsku bazu Europe i koji prolaze kroz najveće tranzicije. To je razlog zašto sam se počela izravno baviti poljoprivrednim sektorom: sad imamo i viziju za poljoprivredu i hranu. Izravno sam se uključila u jačanje automobilske industrije Strateškim dijalogom za automobilsku industriju, koji je rezultirao Akcijskim planom. A započeli smo i dijalog s industrijom čelika. Akcijski plan za čelik je u pripremi. Na rasporedu su i drugi strateški dijalozi. Paralelno s ovime, radimo na smanjenju birokracije – poznata su vam naša prva dva omnibusa. Za kraj, ali ne manje važno, ovog sam tjedna potpisala novi pakt za europski socijalni dijalog i predložili smo Uniju vještina. Zato što je socijalno tržišno gospodarstvo u središtu prosperiteta europskog gospodarstva.
Kod svega ovoga naš je smjer uvijek bio jasan. No ono što se promijenilo u ovih 100 dana je taj novi osjećaj hitnosti. Jer se nešto tektonski promijenilo. Ugrožene su naše europske vrijednosti – demokracija, sloboda i vladavina prava. Vidimo da se dovodi u pitanje suverenitet, ali i obveze. Sve je postalo transakcijsko. Tempo promjena je ubrzan pa nam treba hrabro i odlučno djelovanje.
Posljedično, ovaj je tjedan donio jednoglasnu potporu za REARM Europe, paket od 800 milijardi eura za obranu. Radi se o nečem povijesnom. Ovo može biti temelj za Europsku obrambenu uniju. Plan REARM Europe snažno ćemo pokrenuti jer, suočeni s konkretnim prijetnjama, moramo osloboditi svoj puni potencijal. A ako se udružimo s drugim državama istomišljenicama, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške ili Kanade, potencijal je još veći.
Važno je reći da su ekonomska snaga i europski plan za naoružanje dvije strane iste medalje. Gospodarski i inovativni potencijal Europe prednost je njezine sigurnosti. Suprotno tome, europski obrambeni napori mogu srednjoročno i dugoročno dati veliki poticaj konkurentnijem jedinstvenom tržištu. Nadolazeća velika ulaganja u sljedeću generaciju europske vojne opreme i sigurnosne infrastrukture mogu biti snažan vjetar u leđa važnim industrijama. Sjetite se samo ubrzane digitalizacije i modernizacije naših prometnih mreža. Razmislite o AI aplikacijama, kvantnom računalstvu, sigurnoj komunikaciji. Razmislite o ključnim tehnologijama poput satelitskih mreža, autonomnih vozila i robotike. Sve je to s jedne strane važno za obranu Europe, ali jednako važno i za konkurentnost Europe. Mala i srednja poduzeća diljem naše Unije – imamo ih 2 500 u lancu opskrbe za obranu – bit će u središtu ove transformacije.
Da bismo bili uspješni, moramo ubrzati i uključiti više privatnih investitora. Pokrenut ćemo nove omnibus pakete kako bismo dodatno pojednostavili pravila i smanjili birokraciju – uključujući i za sektor obrane. A još ovog mjeseca predstavit ćemo Europsku uniju štednje i ulaganja – jer samo učinkovito, duboko i likvidno tržište kapitala može štednju pretvoriti u prijeko potrebna ulaganja. Napredak više nije samo nešto što bi bilo ‘lijepo imati’. Mi moramo napredovati. U današnjem svijetu, Europa koja je postojana gospodarska sila pitanje je i kolektivne sigurnosti.
Izvanredna vremena zahtijevaju izvanredne mjere. To vrijedi i za moju Komisiju. Kako bismo se nosili s izazovima koji su pred nama, moramo promijeniti način razmišljanja u smjeru spremnosti. Zbog toga ću sljedećih tjedana sazvat prvo učilište za sigurnost. To će osigurati da članovi kolegija povjerenika primaju redovite ažurirane informacije o razvoju sigurnosti. Od vanjske i unutarnje sigurnosti, do energetike, obrane i istraživanja. Od kibernetike, trgovine, do borbe protiv stranog uplitanja. Samo ako imamo jasno i dubinsko razumijevanje prijetnji, uključujući i hibridne prijetnje, možemo učinkovito doprinijeti kolektivnoj sigurnosti.
Sve što smo napravili u ovih prvih 100 dana bilo je usmjereno na naše najveće izazove. I nastavit ćemo s radom. U utorak – na 100. dan ovog kolegija – usvojit ćemo ambiciozan zakonski prijedlog o povratku. Povratak je ključni element Pakta o migracijama i azilu. Predložit ćemo zajednička pravila za vraćanje – s novim europskim nalogom za povratak i uzajamnim priznavanjem odluka o povratku od strane država članica. Želimo uspostaviti istinski europski sustav povrataka, predlažući uredbu s jednostavnijim i jasnijim pravilima, sprječavajući bijeg i olakšavajući vraćanje državljana trećih zemalja bez prava na boravak. Onima koji budu prisilno vraćeni bit će izrečena zabrana ulaska. I bit ćemo stroži tamo gdje postoje sigurnosni rizici. Bit ćemo odlučni, ali ćemo se također pobrinuti da djelujemo u potpunosti poštujući svoje obveze prema međunarodnom pravu i temeljnim pravima.
Za kraj: ova je Komisija spremna uhvatiti se u koštac s današnjim krizama; potrebna nam je brzina, razmjernost i odlučnost. Imamo priliku koja se pruža jednom u generaciji: izgraditi jaču, sigurniju i prosperitetniju Europu. Iskoristimo ovaj trenutak jer to je trenutak za Europu.
Države članice dale su pozitivno mišljenje o prijedlogu Komisije da se iz pričuve za poljoprivredu mobilizira 98,6 milijuna eura za izravnu potporu poljoprivrednicima u Španjolskoj, Hrvatskoj, Cipru, Latviji i Mađarskoj koji su od proljeća 2024. pogođeni iznimnim nepovoljnim klimatskim prilikama i prirodnim katastrofama.
Na sastanku su sudjelovali predstavnici 11 Europe Direct centara u Hrvatskoj, predstavnici Europskih dokumentacijskih centara, Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja – Program LIFE – HR Nacionalna kontakt točka te Europe Direct centri iz Slovenije.
Drugi dio našeg tima bio je na studijskom putovanju u Zadru, gdje su od 17. – 18. listopada 2023. prisustvovali završnoj konferenciji Prekograničnog programa INTERREG Italija – Hrvatska 2014. – 2020. na kojemu su bili predstavljeni rezultati suradnje u prekograničnom području i pregled izazova i daljnjih mogućnosti za razdoblje 2021. – 2027. Tijekom ta dva dana prezentirana su postignuća financiranih projekata uz predstavljanje institucionalne knjige koja okuplja 92 provedena projekta, u digitalnoj i tiskanoj verziji te obilazak uspješno realiziranih projekata.
