Održana edukativna konferencija „Od plana za oporavak i otpornost prema energetskoj obnovi zgrada“ uoči prvog javnog poziva za energetsku obnovu zgrada u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost

Uoči prvog javnog poziva za energetsku obnovu zgrada u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, u partnerstvu s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i ZGRADOnačelnik.hr održalo je edukativnu konferenciju „Od plana za oporavak i otpornost prema energetskoj obnovi zgrada“.

Na konferenciji su predstavljene investicije i reforme u području obnove zgrada predviđene Planom za oporavak i otpornost kao i uvjeti potrebni za prijavu na javni poziv. Snimku cijele konferencije možete pogledati ovdje.

Uz državnu tajnicu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Sanju Bošnjak, na konferenciji su sudjelovali i viša ekonomska savjetnica u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, Judita Cuculić Župa, viši znanstveni suradnik u Institutu Hrvoje Požar Toni Borković, Domagoj Šešok ispred Udruga upravitelj, GSKG, Antonija Mlikota, predstavnica suvlasnika, Natko Bilić, Planetaris te drugi predstavnici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Tim je povodom viša ekonomska savjetnica u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, Judita Cuculić Župa izjavila: „Od ukupnog iznosa koji je na raspolaganju Hrvatskoj u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a riječ je o 6,3 milijarde eura u bespovratnim sredstvima, čak 40.3 % sredstava namijenjeno je investicijama i reformama koje će doprinijeti ostvarivanju klimatskih ciljeva.  Značajan dio toga čine ulaganja u energetsku obnovu zgrada koja će smanjiti emisije štetnih plinova, povećati kvalitetu života građana i omogućiti velike uštede na računima za energiju. Poziv za energetsku obnovu stambenih  zgrada, o kojem je bilo riječi na današnjoj radionici tek je početak ovog procesa.“

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine do kraja ožujka objavit će javni poziv kojim se pozivaju zainteresirani na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu stambenih zgrada neoštećenih u potresu. U tu svrhu osigurana su sredstva u iznosu od 300 milijuna kuna.

Danas, Europska unija je suočena s klimatskom i ekološkom krizom ali i s i krizom sigurnosti opskrbe plinom i ovisnosti o dobavljaču koji joj izričito prijeti. Stoga, provedba Europskog zelenog plana i prelazak na obnovljive izvore energije mora se ubrzati.

Energetska obnova zgrada, značajan je korak u tom smjeru. To je prvi korak ka smanjenju računa za potrošnju energije i odmak suvlasnika zgrade od rizika energetskog siromaštva. U skladu s ciljevima Europskog zelenog plana, a sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, Europska komisija sufinancira energetsku obnovu stambenih zgrada u Hrvatskoj, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

 

U sklopu međunarodnog dana sigurnijeg interneta, EUROPE DIRECT Karlovac nastavio je suradnju s Policijskom Upravom Karlovac te se pridružio organizaciji predstava „DISLIKE“ u nekoliko osnovnih škola Karlovačke županije. Djeci su podijeljeni prigodni materijali  i informativni letci  Centra za sigurnost Interneta (www.csi.hr). 10.02.2022.  posjetili smo Dom Vladimira Nazora u Karlovcu te pratili sve organizirane aktivnosti u sklopu međunarodnog dana sigurnijeg interneta.

Isto tako, tijekom  veljače 2022. godine Europe Direct Karlovac u suradnji sa Desk Kreativne Europe – Kultura pri Ministarstvu kulture i medija organizirao je online radionicu na temu: „Kako prijaviti projekt na natječaje programa Kreativna Europa – Kultura“. Interes za sudjelovanje su iskazale brojne osobe i organizacije iz cijele Hrvatske, što dokazuje i više od 150 prijava! Nadamo se brojnim projektnim prijavama.

16.02.2022. godine organizirali smo online raspravu, na temu uvođenja eura i posljedica za unutarnje tržište, sa zastupnicom u Europskom Parlamentu gđom Biljanom Borzan i učenicima Gimnazije Karlovac, Ekonomsko-turističke škole Karlovac te s Veleučilištem u Karlovcu. Prema anketi koju smo proveli tijekom online prezentacije, preko 50% anketiranih osoba je izjavilo kako su za uvođenja valute eura (sada ili kasnije), preko 20% izjasnilo se da su protiv, a 22 % su neodlučni. Zaključak rasprave bio je kako se kampanja informiranja o uvođenja eura treba znatno pojačati te da postoji više koristi nego negativnih posljedica u procesu prelaska na novu valutu. Anketa u prilogu:

Desk Kreativne Europe – Kultura pri Ministarstvu kulture i medija organizira online radionicu u suradnji s EUROPE DIRECT Karlovac (Javna ustanova Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije – JURRA) na temu: Kako prijaviti projekt na natječaje programa Kreativna Europa – Kultura? koja će se održati u utorak 8. veljače 2022. s početkom u 10:00h preko Zoom platforme.

Radionica je namijenjena svim zainteresiranim udrugama, institucijama i organizacijama koje su aktivne u kulturnim i kreativnim sektorima te su otvorene za europske suradnje.

Online radionica u trajanju od 2h pružit će kratak uvod u program EU Kreativna Europa – potprogram Kultura s naglaskom na natječaj za Europske projekte suradnje  čije otvaranje se očekuje 1. veljače 2022. godine. Nakon kratkog uvoda slijedi prezentacija  FTOP-a – Funding and tender opportunities portal  – centralnog portala EU za prijavu i financiranje projekata u okviru programa EU što će obuhvatiti provjeru i kreiranje PIC broja, a zatim će se pružiti uvid u prijavnicu, kriterije ocjenjivanja sa savjetima  i napomenama za ispunjavanje.

Sudjelovanje je moguće isključivo uz PRIJAVU, te će svakom sudioniku po prijavi biti poslan link za sudjelovanje.

---

PROGRAM

10:00 – 10:30 UVOD – program Kreativna Europa

10:30 – 10:40 Primjeri prakse

10:40 – 11:20 FTOP-a – Funding and tender opportunities portal 

11:55  Q&Q

Vrijeme u kojem živimo obilježeno je velikim izazovima kojima je stanovništvo primorano baviti se. Klimatske promjene, digitalna transformacija, starenje stanovništva, globalna zdravstvena kriza i gospodarske posljedice koje povlači za sobom čine doprinos sveučilišta i drugih visokih učilišta potrebnijim sada nego ikada prije.

Sveučilišta i cijeli sektor visokog obrazovanja u jedinstvenom su položaju – na raskrižju su obrazovanja, istraživanja i inovacija, oblikuju održiva i otporna gospodarstva te čine Europsku uniju zelenijom, uključivijom i digitalnijom.

Donesenim dvjema novim inicijativama – europskom strategijom za sveučilišta i Komisijinim prijedlogom preporuke Vijeća o povezivanju za uspješnu europsku suradnju u području visokog obrazovanja – poduprijet će se sveučilišta u svom radu.

Europska strategija za sveučilišta – u Europi postoji gotovo 5000 visokih učilišta. U tercijarnom je obrazovanju 17,5 milijuna studenata i 1,35 milijuna predavača, a uz njih i 1,17 milijuna istraživača. Cilj je strategije poduprijeti sva sveučilišta u Europi i omogućiti im da se prilagođavaju promjenama, napreduju i doprinose otpornosti i oporavku Europe. U njoj se predlaže niz važnih mjera kako bi se europskim sveučilištima pružila potpora u postizanju zadanih ciljeva.

Jačanjem veza do učinkovite europske suradnje u području visokog obrazovanja – cilj je Komisijina prijedloga preporuke Vijeća omogućiti europskim visokim učilištima bližu i dublju suradnju kako bi se olakšala provedba združenih transnacionalnih obrazovnih programa i aktivnosti, kako bi se olakšalo udruživanje kapaciteta i resursa, ali i dodjeljivanje združenih akademskih ili stručnih naziva. Olakšat će se protok znanja i graditi će se čvršća veza između obrazovanja, istraživanja i inovativnih industrijskih zajednica. Cilj je posebno poduprijeti pružanje visokokvalitetnih mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve, s naglaskom na najpotrebnijim vještinama i kompetencijama u današnjim gospodarskim i društvenim uvjetima.

Koordinacija rada EU-a, država članica, regija, civilnog društva i sektora visokog obrazovanja neophodna je za ostvarenje europske strategije za sveučilišta. Komisija poziva Vijeće, države članice i sveučilišta na raspravu o izloženom planu politike te na zajednički rad na povećanju spremnosti sveučilišta na promjene u budućnosti.

O Komisijinu prijedlogu preporuke Vijeća o povezivanju za uspješnu europsku suradnju u području visokog obrazovanja raspravljat će se s državama članicama. Nakon što Vijeće donese iznesenu preporuku, Komisija će podupirati države članice i druge relevantne partnere u njezinoj provedbi.

Više info na: https://education.ec.europa.eu/document/commission-communication-on-a-european-strategy-for-universities

Izvor: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_22_365

Digitalna pitanja, javno zdravstvo i put prema klimatskoj neutralnosti među glavnim su temama Parlamenta za 2022. Evo što nas sve očekuje.

Konferencija o budućnosti Europe koja svim Europljanima pruža priliku da utječu na promjene u EU-u. Na temelju preporuka građana, konferencija treba donijeti zaključke u prvoj polovici 2022.

Digitalna transformacija jedan je od glavnih prioriteta EU-a. Europski parlament pomaže u oblikovanju politika kojima će se ojačati europski kapaciteti u području novih digitalnih tehnologija, otvoriti nove mogućnosti za poduzeća i potrošače, podržati zelena tranzicija EU-a i postići klimatska neutralnost do 2050., poduprijeti digitalne vještine građana i osposobljavanje radnika te pomoći u digitalizaciji javnih usluga, istodobno osiguravajući poštovanje temeljnih prava i vrijednosti.

Zdravstvo – u kontekstu pandemije COVID-19 zastupnici dogovaraju jačanje Europske agencije za lijekove (EMA) kako bi se povećala transparentnost kliničkih ispitivanja tijekom izvanrednog stanja te kako bi se sustav bolje nosio s nestašicom lijekova i medicinskih proizvoda.

Postizanje ugljične neutralnosti kroz smanjenje emisija, povećanje energija iz obnovljivih izvora te kroz održiva goriva. Sve to doprinijet će postizanju ugljične neutralnosti EU-a do 2050., a sve je to dio Komisijina paketa zakonodavnih predmeta o kojem će se raspravljati i glasati tijekom 2022.

Održive baterije – očekuje se dramatično povećanje upotrebe baterija u nadolazećim godinama jer su one ključne za električnu mobilnost i prijelaz na obnovljivu energiju. U okviru novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo i europske industrijske strategije Parlament će se baviti pravilima za održivu proizvodnju, primjenu i gospodarenje otpadom svih baterija na tržištu EU-a.

Pravedne plaće – u nadolazećim mjesecima Parlament je spreman započeti pregovore o pravilima za pravedne minimalne plaće u svim državama članicama EU-a. Zastupnici su u studenom pozdravili prijedlog Europske komisije te se pripremaju za pregovore s državama članicama. Prioritet Parlamenta je i smanjenje razlike u plaćama muškaraca i žena.

Planovi oporavka – zastupnici će nastaviti održavati sastanke s Komisijom kako bi se nadzirao napredak planova oporavka te kako bi se osiguralo da se novac posuđen na razini EU-a pametno troši.

Migracije – nastoje se uskladiti politike migracija, azila, integracije i upravljanja granicama diljem EU-a.

Izbor predsjednika Parlamenta – Parlament je na pola puta parlamentarnog saziva te će zastupnici u siječnju 2022. glasati o izboru predsjednika i potpredsjednika za sljedeće dvije i pol godine.

Posebni odbori – osim odbora za umjetnu inteligenciju i borbu protiv raka, još dva odbora dovršavaju svoj rad. Istražni odbor za zaštitu životinja u prijevozu odobrio je svoje izvješće u prosincu i ono će biti razmotreno na plenarnoj sjednici početkom godine. Posebni odbor za vanjsko upletanje u proljeće treba predložiti mjere za suzbijanje dezinformacija i drugih pokušaja narušavanja demokracije EU-a.

Europska godina mladih – 2022. je Europska godina mladih. Parlament pomaže u oblikovanju programa godišnjih aktivnosti te je zatražio da se uključe i mladi.

Izvor: https://www.europarl.europa.eu/news/en/headlines/eu-affairs/20211207STO18906/coming-up-in-2022-digital-issues-green-transition-health

Europska ruralna područja pružaju nam hranu, domove, radna mjesta i osnovne usluge ekosustava, dok se istovremeno se suočavaju i s jedinstvenim izazovima, uključujući demografske promjene, visok rizik od siromaštva i nedostatak pristupa osnovnim objektima.

Ruralna područja čine više od 341 milijun hektara, što je 83% ukupne površine EU-a u 2018. Poljoprivredna zemljišta, šume i prirodna područja čine gotovo 80 % površine EU-a.

30,6% stanovništva EU-a živi u ruralnim područjima; i to pretežito starija populacija. Ruralna i udaljenija područja imaju najniži udio stanovništva EU-a u dobnim skupinama mlađima od 50 godina.

 

Pri oblikovanju dugoročne vizije Komisija je prikupila stajališta ruralnih zajednica i poduzeća putem javnih savjetovanja i događanja pod vodstvom dionika. Tim je postupkom suradnje Komisija stvorila opsežnu viziju i sveobuhvatan ruralni akcijski plan kako bi se ruralnim zajednicama i poduzećima pomoglo da ostvare svoj puni potencijal u narednim desetljećima. Pojavila su se četiri komplementarna područja djelovanja koja su do 2040. utjelovila dugoročnu viziju snažnijih, povezanih, otpornih i prosperitetnih ruralnih područja.

Održavanje ili poboljšanje usluga javnog prijevoza i veza te produbljivanje digitalne infrastrukture ključni su za osiguravanje bolje povezanih ruralnih područja EU-a.

Očuvanje prirodnih resursa, obnova krajobraza, ekologizacija poljoprivrednih aktivnosti i skraćivanje lanaca opskrbe učinit će ruralna područja otpornijima na klimatske promjene, prirodne opasnosti i gospodarske krize.

Diversifikacija gospodarskih djelatnosti trebala bi se temeljiti na održivim lokalnim gospodarskim strategijama, uključujući mjere kojima se njihovo okruženje čini privlačnim za poduzeća i širenje digitalne pismenosti.

Ruralni pakt okvir je za suradnju među tijelima i dionicima na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Cilj mu je doprinijeti postizanju zajedničkih ciljeva dugoročne vizije za ruralna područja EU-a. Paktom se pokreće dugoročan proces. Njime se nastoji pojednostavniti interakcija s idejama i iskustvima kako bi se javnim tijelima, dionicima i građanima pomoglo da kombiniraju i povećaju napore u korist ruralnih područja.

Ruralni pakt razvit će se u suradnji sa svim dionicima koji, a Komisija će djelovati kao posrednik. Također će se nastojati surađivati sa svim europskim institucijama, nacionalnim i lokalnim tijelima, organizacijama dionika i građanima iz 27 država članica, uključujući žene i mlade, radi osmišljavanja i pridržavanja pakta.

Obrazac za sudjelovanje u ruralnom paktu dostupan je sljedećoj poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/RuralPact

Ovaj obrazac omogućuje tijelima i dionicima da se pridruže zajednici čiji su cilj jača, povezanija, otpornija i prosperitetnija ruralna područja u EU-u do 2040. Na konferenciji o ruralnom paktu u lipnju 2022. ta će zajednica odlučiti na koji način različita tijela i dionici mogu komunicirati, organizirati i pratiti dobrovoljne obveze te će viziju prenijeti u konkretne mjere.

 

Izvori: https://ec.europa.eu/regional_policy/en/newsroom/news/2021/12/20-12-2021-long-term-vision-for-rural-areas-launch-of-rural-pact?etrans=hr

https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/new-push-european-democracy/long-term-vision-rural-areas_hr

https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/new-push-european-democracy/long-term-vision-rural-areas/eu-rural-areas-numbers_hr?etrans=hr

Komisija je u svibnju 2020. predstavila strategiju „od polja do stola” kao jednu od ključnih mjera u okviru europskog zelenog plana. Strategijom se namjerava preusmjeriti postojeći prehrambeni sustav EU-a prema održivom modelu i doprinijeti postizanju klimatske neutralnosti do 2050.

Uzimajući u obzir sigurnost hrane i sigurnost opskrbe hranom kao prioritete, glavni su ciljevi strategije:

• osigurati dostatnu, cjenovno pristupačnu i hranjivu hranu unutar granica mogućnosti planeta
• prepoloviti upotrebu pesticida i gnojiva te prodaju antimikrobnih sredstava
• povećati količinu zemljišta namijenjenog za ekološku poljoprivredu
• promicati održiviju potrošnju hrane i zdravu prehranu
• smanjiti gubitak i rasipanje hrane
• suzbiti prijevare povezane s hranom u lancu opskrbe
• poboljšati dobrobit životinja.

S ciljem promoviranja strategije „Od polja do stola“ i važnosti vrednovanja održivosti, ali i samodostatnosti hrane u Europi; EUROPE DIRECT Karlovac je, u suradnji s Prirodoslovnom školom Karlovac, organizirao sadnju voćki. 10.11.2021. godine učenici su održali kratku demonstraciju sadnje voćke, nakon čega su, u sklopu praktične nastave, učenici zasadili sadnice jabuka, krušaka i šljiva; sve vrste koje su izuzetno pogodne za ovo područje. Poruka koju je Europe Direct Karlovac želio prenijeti jest ta kako je Europska strategija provediva i može se prenijeti na regionalnu i lokalnu razinu, a naša obaveza kao takva jest o tome informirati i poticati širu javnost, ali i ključne dionike na ovom području. Poseban naglasak stavlja se na mlade kao nositelje budućnosti!

Izvor: https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/from-farm-to-fork/

 

Dana 9. prosinca 2021. godine u Gradskom kazalištu Zorin dom u Karlovcu povodom predstave o cyberbullyingu pod nazivom (DIS)LIKE održana je konferencija za medije.

Predstavu su osmislili i izradili glumci Gradskog kazališta Zorin dom u Karlovcu, a namijenjena je učenicima i nastavnom osoblju te će tijekom prosinca ove godine biti predstavljena u osnovnim školama na području Karlovca i Duge Rese. Prva predstava planirana je za ponedjeljak 13. prosinca u OŠ “Vladimir Nazor” Duga Resa.
Predstava će biti realizirana uz potporu i suradnju Karlovačke županije s Gradskim kazalištem Zorin dom u Karlovcu i Policijskom upravom karlovačkom. Također su potporu provođenju ove aktivnosti dali i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Karlovac i Europe Direct centar Karlovac.
Sudjelovanjem u ovoj aktivnosti Policijska uprava karlovačka kroz preventivnu aktivnost sudjeluje u provođenju edukacije mladih na temu Sigurnost na internetu i društvenim mrežama, a radi podizanja svijesti društva i mladih o nasilju putem interneta i s ciljem smanjenja i suzbijanja takvog oblika nasilja.
Ideja za predstavu je došla da bi se na razumljiv način pokazalo djeci, ali i roditeljima, kako se sigurno ponašati na internetu. Ujedno je savjetovano da djeca ne stupaju u kontakt s nepoznatim osobama i da ne otvaraju nepoznate internetske stranice. Nadamo se kako će predstava polučiti dobar rezultat i da će osvijestiti djecu, kao i smanjiti mogućnost da postanu žrtve kaznenih djela.
Izvor:
https://karlovacka-policija.gov.hr/vijesti/najavljena-izvedba-predstave-o-cyberbullyngu-dis-like/33751

Javna ustanova Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije i ove se godine uključila u obilježavanje Dana otvorenih vrata EU projekata, manifestaciju koju od 20. do 30.11.2021. redovito organizira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Cilj održavanja “Dana otvorenih vrata EU projekata” je što široj javnosti predstaviti projekte koji su dali doprinos razvoju lokalnih zajednica u svim područjima života.

Zbog epidemioloških mjera, Javna ustanova Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije organizirala je snimanje televizijske emisije i u  suradnji s Trend televizijom organizirano snimanje tv debate, gdje je se govorilo o projektima koji se provode i pripremaju na području Karlovačke županije, te o njihovom doprinosu boljem životu građana i šire zajednice, krajnji cilj kohezijske politike Europske Unije.

U tv debati su sudjelovali županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin, gradonačelnik Karlovca Damir Mandić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković te zamjenik ravnatelja JURRA-e Krunoslav Kralj. Također, snimljeno je i više video materijala o nizu uspješno završenih projekata, od Pročiščivača otpadnih voda do Aquatike, kao i o projektima koji se provode ili su u pripremi/realizaciji kao što su  projekt Nikola Tesla poduzetnički centar, Regionalni centar kompetentnosti, te  projekt obnove kina Edison, obnove vrelovoda pa i strateški projekt budućnosti –  Geotermika. Također, govorilo se i o velikim državnim projektima koji će na ogulinskom i karlovačkom području građane dugoročno i sigurno zaštiti od poplava. Svoje viđenje o tome koliko je Karlovačka županija uspješna u povlačenju novca iz EU fondova u emisiji je dao i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol, koji je istaknuo kako Karlovačka županija izvrsno koristi europski novac i pritom realizira projekte koji su održivi i podižu kvalitetu života građana.

Poveznica na tv emisiju:
https://www.youtube.com/watch?v=-XQGkDc7OV8
Izvor: https://www.ra-kazup.hr/dani-otvorenih-vrata-eu-projekata/